DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 280 —


Iz u pr70m dielu ove razprave protumačenoga razvoja
šumsko-estetičkih težnja proizlazi, da su iste u poŽetku bile
samo njeki kalam (ciep), koji je sa umjetnosti uzgoja vrtova,
prenesen i na šumsko gospodarstvo, pa da su se skoro iza
toga porodili obziri za blagostanje, na koje je u prvom redu
država, kao šumoposjednik uzela obzir.


Najjasnije se to iztiče u temeljnim rečenicama šumarskoga
nadsavjetnika Dr. Konig a u burno doba godine 1848.


Cim više se je šuma ne samo umanjivala, nego i njezinoj
prvobitnosti (Urspriinglichkeit) nanašala šteta, a moderna kul.
tura sve jače u naravni život prirode prodirala, tim je odlučnije,
spočetka polagano se primičudi pokret, dolazio u živahan
mah, koji ga danas obilježuje.


Kao što je pred njekoliko decenija snažno odzvanjao glas
„van iz šume", tako se snažno danas Čuje „u šumu".
Mi se od pokreta ne smijemo dati siliti, nego je bolje da
mu u susret dodjemo i da ga vodimo,


Same šumske mjere oko njege šumske ljepote, u koliko se
te mjere u dogledno vrieme u obde mogu ostvariti, jesu vedinom
takove, koje su u skladu sa gospodarstvom, često i na korist
istomu, a mogu se bez, ili samo uz neznatne troškove izvesti,


U koliko je takovih slučajeva, to de šumoposjedniku i
šumarskom tehničaru samo moralnom dužnošdu biti, da se osvrdu
i na estetične zahtjeve u šumskom gospodarstvu.


Preko te ali granice, ako se šumoposjednik na zahtjev ne
bude znao dobrovoljno odredi slobodnoga uživanja svojega vlastničtva,
morati de država zakonodavnim putem sudjelovati


Dovle Dimitz-ov članak, pa du sada i ja koju o predmetu
da rečem.


(Svršit de se).