DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 243 —


Samo tako modi je protumačiti i pojavu, da najmladje,
prirodnim putem pomladjene branjevine takorekudi ništa od
medljike ostedene nisu, jer podpuni sklop prirodnog pomladka
dovoljno jaki štit bijaše, da naročito postrane grančice od
medljike sačuva, pak je samo po gdje koja nadvišena vršika
mladog hrastida od nje spaljena.


Zato ali umjetno podignute, kao i u opde srednjodobne
dosta riedke branjevine najjače stradaše.


Čudnovata je takodjer pojava, da skoro nijedna druga
vrsta šumskog drveda sušenju podlegla nije, a naročito briest
i grab baš nikako, dok po koje jasenovo stablo po branjevinaina
ipak suho vidjamo.


Pepeljasti, bielo-žutom hrdjom osušeni, krpasto-truli listidi,
koji od prošlogodišnje medljike tako oštedeni na stablu još
ostaše, vidljivi su znaci, da je uzrokom sušenja baš hrastova
medljika, jer takova stabla za ovogodišnje vegetacije novih listida
nepotjeraše.


Kada stabla prošle godine gusjenicama opustošena, skoro
pred konac vegetacije nov list potjeraše, tada ga je medljika
u razvoju sprečila i ponovo uništila; usljed čega prestaše svi
fiziološki procesi, pa tako stabla tečajem čitave godine života
lišena, izumrieše.


Pojave odista žalostne, koje naše lumoposjednike vrlo zabrinuti
moraju, a to tim vedma, što je bolest nova i nama
još nepoznata, te koje u prijašnja vremena u našim krajevima
ne bijaše, o čemu nam naše krasne prestare hrastove sastojine
najbolje svjedoče ; jer da su one od nje oštedavane bile,
bilo bi 0 tomu danas vidljivih posljedica (praznina) po sastojinama.


Okolnost, da je ta bolest ved u broju 1. »Šum. lista« od
ove godine na strani 23, pobliže najavljena, te da su naše
šume i ove godine, doduše u mnogo manjoj mjeri* napadnute;


* Na žalost nije to slučaj u hrastovim šumama oko Zagreba, Velike Gorice i
Siska, gd;ie su ove godine šume napadnute u silnoj mjeri. Uredništvo.