DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 243 — Samo tako modi je protumačiti i pojavu, da najmladje, prirodnim putem pomladjene branjevine takorekudi ništa od medljike ostedene nisu, jer podpuni sklop prirodnog pomladka dovoljno jaki štit bijaše, da naročito postrane grančice od medljike sačuva, pak je samo po gdje koja nadvišena vršika mladog hrastida od nje spaljena. Zato ali umjetno podignute, kao i u opde srednjodobne dosta riedke branjevine najjače stradaše. Čudnovata je takodjer pojava, da skoro nijedna druga vrsta šumskog drveda sušenju podlegla nije, a naročito briest i grab baš nikako, dok po koje jasenovo stablo po branjevinaina ipak suho vidjamo. Pepeljasti, bielo-žutom hrdjom osušeni, krpasto-truli listidi, koji od prošlogodišnje medljike tako oštedeni na stablu još ostaše, vidljivi su znaci, da je uzrokom sušenja baš hrastova medljika, jer takova stabla za ovogodišnje vegetacije novih listida nepotjeraše. Kada stabla prošle godine gusjenicama opustošena, skoro pred konac vegetacije nov list potjeraše, tada ga je medljika u razvoju sprečila i ponovo uništila; usljed čega prestaše svi fiziološki procesi, pa tako stabla tečajem čitave godine života lišena, izumrieše. Pojave odista žalostne, koje naše lumoposjednike vrlo zabrinuti moraju, a to tim vedma, što je bolest nova i nama još nepoznata, te koje u prijašnja vremena u našim krajevima ne bijaše, o čemu nam naše krasne prestare hrastove sastojine najbolje svjedoče ; jer da su one od nje oštedavane bile, bilo bi 0 tomu danas vidljivih posljedica (praznina) po sastojinama. Okolnost, da je ta bolest ved u broju 1. »Šum. lista« od ove godine na strani 23, pobliže najavljena, te da su naše šume i ove godine, doduše u mnogo manjoj mjeri* napadnute; * Na žalost nije to slučaj u hrastovim šumama oko Zagreba, Velike Gorice i Siska, gd;ie su ove godine šume napadnute u silnoj mjeri. Uredništvo. |