DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1910 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 291 — tako posjednici šuma bez ikakve druge naredbe ili pritiska biti prisiljeni namještati privatne činovnike i s time bismo obezbiedili obstanak mno gima, koji svrše šumarsku akademiju ili gospodarsko učilište, pa se moraju u pomanjkanju posla posvetiti drugome zvanju. Predlog je prihvaćen U konferenci o pitanju „Kako mogu gospodarski i šumarski či novnici sudjelovati u unapredjenju narodnog gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji?« prihvatio je prvi rieč sveučil. profesor g. dr. O. Frangeš, koji JB medju inim istakao, da je medju inim važno mjesto, u kojem spomenuti činovnici mogu veoma blagotvorno djelovati, a to „zadružne organizacije". Gospodarska društva, vjeresijske udruge i dr. vrlo su liepe institucije, a njihovo je djelovanje tako plemenito, da nemamo polja, na kojem bi se sve gradjanske kreposti u tako lieporo svjetlu mogle pokazati, kao u tim zadružnim organizacijama. Nema institucije, koja bi mogla odgojnije djelovati na svoje članove U nje imadu pristup samo najbolji i najvredniji gospodari; tu nastaje natjecanje, da budu članovi organizacije što bolji elemenat napredka. Nigdje ne može biti upliv gospodarskog i šumarskog činovnika blagoslovniji, nego upravo u tim organizacijama, jer im oni mogu biti najbolji savjetnici i učitelji. Ništa ne bi pokrenulo intenzivnije naš gospodarski napredak, nego kad bi se naša gospodarska inteligencija složila sa seljakom, koji tu inteligenciju traži, jer je ona prva zvana, da ga pomogne i savjetuje. Na koncu iztakao je g. predavač, da bi bio sretan, kad bi ova skupština dopriniela tome, da se digne ugled toga staleža, da mu se tako dade u radu oko promicanja gospodarstva dolično mjesto. Svršetak je predavanja popraćen burnim odobravanjem. K istoj temi govorili su još gg. V. Dečak, Gj. pl. Ilić, VI. Gačinovid, M. Habianec, D. Ađžia, I. Zoričić i J. Schon. Konačno je zaključeno, da se sliedeća skupština drži mjeseca travnja 1911. u Našicama. Ciklon u šumi gradišl(e imovne obćine, Dne 13. lipnja o. g. harao je oko V24 sata posije podne ciklon u šumi gradiške imovne obćine „Migalovci" kod Broda na Savi. Ciklon došao je pravcem istočno-sjeveroistočnim iz okolice sela Bosanski Dubočac i unišao u šumu Migalovci, gdje je oko 100 godina staru hrastovu šumu opustošio time, što je dijelom izkorjenio, a dijelom prelomio oko 2000 hrastovih stabala. Na ulazu svom u šumu, gdje mu je snaga neslomljena bila, opustošio je površinu od približno 20 jutara posve, tako da ni jedno stablo na toj površini nije netaknuto ostalo. Pojedina mlada stabla posve su prevršena izpod krošnje, dočim su starija stabla izkorenjena. Ostali dijelovi šume od po prilici 50 jutara, su po ciklonu manje ili više intensivno proredjeni. Kako u okolini šume ne ima tragova dalnjem haranju ciklona, očevidno je, da mu je sila slomljena u toj šumi. Ta okolnost vrlo je odlučan dokaz 0 koristi šuma, jer bi posljedice ciklona, da mu šuma nije moć skrhala, bile neprocjenivo štetne naročito po grad Brod, koji leži u pravcu, kojim je ciklon pošao. Žali |