DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 335 — Tima zahtjevima bi se i od strane gradske i kaptolske uprave kao uprava veleposjednika, moglo i moralo udovoljiti radi občega javnoga interesa. I manje imudna moralna tiela liepim primjerom u tom smjeru prednjače kao: trgovišta Samobor i Krapina, dapače i jedna zemljištna zajednica (Fužine), od svojih šuma osnovaše liepe perivoje, koji pred očima domadih i stranih turista služe na diku i ponos dotičnim mjestima. I mnoge druge šumske zem, zajednice mogle bi sliediti te liepe primjere, samo im treba zato poticaja i upute od strane z7aničnih faktora i ljubitelja narodnoga napredka. Sa uobičajenom sadnjom drvoreda kraj javnih cesta i puteva, sa sadnjom vodaka ili šumskog drveća oko izvora vrela, po parnjacima i plandištima, mnogo se udovoljuje zahtjevima estetike za dotični kraj ili okolicu. Pisac spomenutoga »Obzorovoga« članka »Čuvajmo prirodne spomenike« stavlja nama svima pravim rodoljubima u dužnost ne samo da sabiremo i za potomstvo čuvamo arheologijske i histerične spomenike, nego da istu brigu posvetimo i podignudu, čuvanju i njezi i samih »prirodnih spomenika«. U prvom redu napominje pojedine šumske predjele, gajeve i nasade raznoga šumskoga drveda, zatim prelazi na čuvanje i njegu rietkih i veličajnih stabala pojedinih vrsti šumskoga drveda ; prelazi zatim na čuvanje rietke travnate prizemne flore kao n. pr. biskupske kapice — Epimedium alpinum — Sockenblume, koja se jedino u zagrebačkom Tuškancu nalazi (inače je u čitavoj monarkiji ne ima), zatim alpinsku ruža (gjul, Rhododendron), te bjelolist, (runolist — Graphalium Leoutopodium, Alpen-Edelweiss na Kisnjaku i dr. Medju prirodne spomenike ubraja i dolomitne i vapnene pcdine i špilje našega kraškoga gorja. Takovih imade sijaset po Gornjoj Krajini, pa osim perušidke špilje »Samograd«, koju sam imao sredu u mladim danima jednom zgodom posjetiti sa sada ved blagopokojnim Drom. Gjurom Pilarom, napominjem hrvatskim prirodo |