DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1910 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 253 hofen na Y, piše u „Blatter aus đem Walde´´ medju inim sliedeće: „U svrhu smanjenja ovih troškova, koji šumsko kućanstvo dosta znatno terete, jest u njekim slučajevima shodno, u takove šumske predjele i kulture, u kojima se prema iskustvu u većoj ´mjeri pojavljuje bielo drveće, kroz njekoliko godina utjeravati umjereni broj manjega blaga. Time će se prepriečiti porast trave, a pošto blago osobito rado bbgrizava mladice bieloga drveća, to ovo ne može prerasti i zagušiti crnogorični mladik. Šteta, koju blago, ako je utjeravano samo U primjerenom broju, gaženjem i obgrizavanjera nanaša crnogorici, je u pravilu veoma neznatna, te se u velikoj mjeri nadoknadjuje prištednjom na troškovima za izsjecanje bieloga drveća i tiplatom pašarije, koja se plaća po komadu utjeranoga blaga. Prema mnogostranom iskustvu iz prakse u planinama, nije umjereni ugon po broju, vrsti i starosti ustanovljenoga blaga, u stalno odredjeno doba godine u za to prikladne sastojine, sasvim i bezuvjetno za zabaciti, kako se je to u šumarskom svietu do sada rado činilo. Takav naime ugon u pravo doba i u prav a mjesta, dopustiv i osnovan je sa šumarskoga i lovskoga, a ne manje i sa financijalnoga te narodno gospodarskoga gledišta". Ovo dakako može vriediti samo za čiste četinjave kulture i mladike, kojih mi ali u Hrvatskoj malo imamo, nu i u tim rietkim slučajevima neće biti na odmet učiniti u spomenutom smjeru pokus. Pri tomu stečeno iskustvo trebalo bi dakako objelodaniti u ovom našem listu, da za njega uzmognu saznati i širi šumarski krugovi. Geološka karfa. Troškom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, izašla je od dvorskog savjetnika i kr. javnog i redovitog sveučilištnog profesora dra. D. Gorjan o v ić-Kramberger a izradjena i tumačećim tekstom providjena geološka karta predjela Medak—Sv. Rok. Ova, kao i već prije izašle karte dobivaju se zajedno sa tekstom uz cienu od K 6 po komadu kod ravnateljstva pomoćnih ureda spome nutoga vladinoga odjela. Stručno-naučnu ekskurziju poduzeli su uz podporu kr. zem. vlade, na 6. lipnja i sliedećih dana t. g. slušatelji VI. i VIII. tečaja kr. šumarske akademije u Zagrebu, pod vodstvom kr. profesora g. Franje X. Kesterčaneka. Svrha ove ekskurzije je bila, vidjeti uzorne šume povjerbinskoga dobra obitelji preuzv. g. dra. Teodora grofa Pejačevich a u Našicama i njekih obližnjih većih šumsko-industrijaluih poduzeća. Visoka škola za šumarstvo i gospodarstvo. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, kao središnja zadruga prihvatila je na svojoj dne 30. lipnja t. g. u Zagrebu obdržavanoj glavnoj skupštini, sliedeću rezoluciju : Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, kao središnja zadruga zaključuje u svojoj glavnoj skupštini od 30. lipnja 1910. kao pozvano predstavništvo gospodarskih interesa u zemlji i savjetujući organ kr. zem. vlade, da se zamoli visoki sabor i kr. zem. vlada, da kao jedan od najnužnijih preduvjeta za razvitak gospodarstva, ustroji jednu visoku školu za gospodarstvo, te da u tu svrhu ukine sadanje više gospodarsko učilište u Križevcima i da uredi gospodarski studij, spojen sa 26 |