DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 396 —


Glede biljegovanja imadu se platežnice prosuditi prema njihovom
sastavku i sadržaju.
Predmetne platežnice sastavljene su tako, da je u njima svaki
pojedini radnik vlastoručno potvrdio svoju zaslužbinu.


Obzirom na to imadu se ove platežne listine prema ustanovama
tarifnog članka 47/38 i 64/101. opazka 2. sbirke pristojbenih propisa
smatrati kao toliko primka (namira), koliko je primaca podpisano, a
biljegovinu po ljestvici II. valja izračunati i podmiriti, ne po skupnoj
svoti, nego po onoj, koja svakog primaoca napose zapada.


Ona okolnost, da su izplate dnevno usliedile i da pojedine nadnice
nisu nadmašile dnevno 4 krune, nije u nazočnom slučaju odlučujuća,
jer kako je uvodno spomenuto, tu odlučuje sastavak platežne
listine.


Filijalna crkva (kapela) imade se uvrstiti u pravaužitnićki katastar
imovnih općina radi doznake gradjevnog drva. Kad župnik ne
stanuje u filijali, ne pripada mu ogrievno drvo. Kada može titulo ovlašteničtva
filijale tražiti župnik ogrievno drvo?


Prinos k tumačenju naputka A. k zakonu od 11. jula 1881., odnosno
zakonu od 15. junija 1873. o imovnim obćinama u hrvslav.
vojnoj Krajini.


Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove izdala
je dne 6. marta 1910. pod brojem 18.302. sliedeću rješidbu:


„Uslied utoka rimokatoličke crkvene općine u A. preinačuje se
drugostepena odluka od 24. oktobra 1909. broj 3584., te odlučuje, da
se rimokatolička filijalna crkva u A. imade uvrstiti u pravoužitnički
katastar petrovaradinske imovne općine.


Tomu unosu u pravoužitnički katastar imade mjesta s razloga,
što je namjera starih krajiških propisa, a dosljedno tomu i namjera u
smislu tih propisa sastavljenoga naputka A. k zakonu od U. jula 1881.
(kojim se razjasnjuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od


15. juna 1873. o imovnim općinama u hrv.-slav. vojnoj Krajini) bila ta,
da se svakoj crkvi na krajiškom području, i to bez obzira na to, da 11
je obstojala prije sastava pravoužitničkog katastra, ili je nastala nakon
toga, — iz krajiških šuma daju drva, i to potrebno građjevno drvo, a
pošto župnik u filijali ne stanuje i onde ne ima stanbene zgrade, ne
pripada mu ogrievno drvo.
U koliko pako župnik boraveći u filijali radi duhovnog posla
treba loženu sobu, a ta mu ne bi bila po filijalistima već osigurana, —
mogao bi titulo ovlašten štva ove filijalne crkve tražiti od imovne općine
za tu svrhu potrebna drva".


U M. p. d. priobćio Franjo H a 1 a d i.


Pravoužitnik krajiške imovne općine, koji ne vodi kućanstvo u
kući, koja se nalazi na njegovom selištnom posjedu, ne imade pravo
na kompetenciju ogrievnih drva, već dobiva samo građjevno drvo za tu
kuću i gospodarstvene zgrade. (Rješitba kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade,
odjela za unutarnje poslove od 16. januara 1909. br. 68.658).


Preinačuje se drugostepena odluka od 11. marta 1907. broj 153,
te odlučuje; da se M. G. udata S. imade temeljem selištnog posjeda