DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1910 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 365 — Uza sve to moram napomenuti, da je g. nadzornik Kern obrazlažudi svoje mnienje o perivoju, naveo neke tvrdnje, sa kojima se ja nebi složio, bolje rekud, koje ne mogu služiti kao dokazi, jer su ili teoretske naravi, ili u opde ne stoje. Na strani 162. pod točkom 1. veli g. Kern »da nas sadanji stojbinski i klimatski odnošaji upuduju na to, da bismo znatan dio današnjih bukovib sastojina mogli pretvoriti u hrastovu šumu. U višim pako položajima, gdje je danas skoro isključivo bukovina, vidimo da bukovog pomladka skoro nigdje nema, ali zato da u tim sastojinama imamo skoro svagdje liep jelov pomladak. Pošto dakle sama narav protežira cieniju jelovinu, to bi se bukovina u budude dala uzgojiti samo umjetnim načinom uz znatne troškove, a čemu to, kada naravnim načinom, a bez posebnih ogojnih troškova možemo uzgojiti u svakom pogledu (higijenskom, turističkom i financijalnom) vriedniju jelovinu, a naročito, makar i umjetnim načinom, mnogo vriedniju hrastovinu«. Ovim načinom dobili bi financijalno vriedniju sastojinu od sadanje, ali se sa čistom hrastovom šumom nebi udovoljilo zahtjevu, što se stavlja na perivoj. Ali glavna stvar, koju obzirom na gore navedeno razlaganje g. Kerna želim istaknuti jest ta, da o potiskavanju jelovine, dotično protežiranju bukovine u našem slučaju ni govora biti ne može. To isključuje ved sam način uzgoja, koji iz oplodne sječe proilazi, jer de se kod prirodnoga pomladjivanja puštati maha onoj vrsti drva, koja de se za život najsposobnijom pokazati, a to tim prije, ako je i vriednija. Ako de dakle biti za vrieme sječe jelovog pomladka, kojega kao što i sam g. nadzornik Kern tvrdi, dovoljno ima, to nema sumnje, da će se baš ovom pomladku najveda pažnja posvetiti. Napomenuti mi je, da sam i sam uzgoju hrasta i jelovine posvetio svu pažnju, ali da uz jelov pomladak posvuda ima |