DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 429 — način pisanja, jer bombastičnim načinom objavljivati propast hrastovih šuma, znači za nas Hrvate objavljivati našu gospodarstvenu smrt prije reda, a što je još u prvom redu glavno, znači oštetiti nas financijalno i na onom, što još imamo i što bi još mogli prodajom spasiti. Sve kad bi takova bojazan i bila opravdana, morali bi i mi šumari imati toliko trgovačkoga duha i taktike, te prikrivati pogibelj barem tako dugo, dok ne unovčimo ono, što se unovčiti dade. Ovako naprosto kazujemo trgovcu, da smo u silnoj nuždi i da prodati moramo, objavljujemo mu da moramo preko mjere mnogo hrastovine na tržište baciti, a on če, poznavajuč glavni princip trgovine »o ponudi i prodji«, poslužiti se njime, te daleko manje za hrastovinu ponuditi, nego što bi inače nudio, kada za našu nevolju ne bi znao. Ovakovo pisanje kadro je u sirah natjerati i neukije šumovlastnike, te ih prisiliti da svoje inače još zdravo hrašče, za bud što prodadu i tako tobože spase, što se još spasiti dade. Pošto na temelju opažanja posebnog, za proučenje uzroka sušenju hrastovih stabala po kr. zem. vladi izaslanog povjerenstva, kao i na temelju za riešenje takovih pitanja kompetentnih faktora, možemo dokazati, da se sušenje hrašca u ovoj godini ima pripisati sasvim drugima i to samo povremenim uzrocima, a ne medljiki, to moramo i odlučno ustvrditi, da su dotični pisci novinskih članaka ili stanovite pojave pregledali, ili su ih njeki prividni pojavi tako zavarali, da su došli do neispravnih zaključaka. Spomenuto povjerenstvo izaslanika kr. zem. vlade ustanovilo je pomnim saslušanjem šumarskog i lugarskog osoblja, te inih žitelja, da su zadnje tri godine gusjenice upravo harale po hrastovim šumama izmedju Vel, Gorice i Siska. Bilo je tu gusjenica od četnjaka (Cnethocampa processio nea), gubara (Ocneria dispar i Porthesia chrjsorrhoea), grbe (Geometridae) i´ suznika (Gastropacha neustria), a brstile su kako je već poznato od ranoga proljeća do kasne jeseni. Lani pod jesen bilo ih je u pojedinim predjelima šume toliko, d a se ni kora stabala od njih vidjela nije! |