DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 439 — Različite vijesti. Društvo gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije u Osijeku. Utemeljiteljnim članom toga društva postao je g. Dr. Dragutin Neumann, odvjetaik u Osijeku i ravaatelj vlastelinstva valpovačkog i podgoračkog, uplativ u to ime prinos od 200 K Društvena mu se uprava i ovim putem na iskazanoj blagonaklonosti zahvaljuje. Izložba peradi, golubova i kunića, koju je na 30. listopada t. g. pod pokroviteljstvom našičkoga vlastelina Marka grofa PejacsevichaVirovitičkoga, smjeralo u Osijeku otvoriti slavonsko-gospodarsko društvo, odgodjena je radi kolere na neizvjestno vrieme. Šumarska (odnosno po našoj terminologiji lugarska) škola u Sarajevu. Na 15. listopada t. g. otvorena je opet ta škola, kojoj je svrha odgojiti valjano i svojoj zadaći potpunoma odgovarajuće osoblje za šumsko tehničku pomoćnu službu. Nastava će trajati 1 i pol godine. Glavni uvjeti za primanje u tu školu jesu: 1. Dovršena 16. godina života. 2. Potpuna tjelesna sposobnost za rečenu službu u planinama. 3. Da je molitelj svršio malu realku ili gimnaziju, ili gradjansku školu. 4. Nadležnost u Bosnoj-Hercegovini, ili u austro-ugarskoj monarkiji. 5. Potrebna sredstva za uzdržavanje kroz vrijeme trajanja nauka. Broj učenika je ograničen, te će ga odrediti zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Potonje obavjesti daje ravnateljstvo rečene škole. Na žalost u Hrvatskoj i Slavoniji ne imamo takove škole, a bila bi nam prieko nuždna, jer bez valjanoga šumsko-tehničkoga pomoćnog a osoblja nije moguće intenzivno racionalno šumsko gospodarstvo. Uz upravitelja šuma, koji bi se u prvom redu imao baviti tehničkom stranom svoje struke, potrebna je koli vlastelinskim šumskim upravama, toli i šumarima kod političke uprave, a ne manje i kod imovnih općina, pomoćna sila, koja će odredbe sumaraupravitelja provadjati. Šumar-upravitelj ne ima vremena, a bio bi i preskup organ, da obavi sam sve kulturne radnje, prorede, manje doznake, izradbu drva, nadziranje lugara i slično. Takove poslove uspješno obavljaju šumsko-tehnički pomoćn i organi , naravski ako za to imaju dovoljnu spremu i praksu. Na žalost ta sprem a našem osoblju manjka i manjkati će mu sve dotle, dok se ono za svoju službu ne bude posebno izobrazilo i to ne na lugarskoj školi, za koju bi se kao prednaobrazba tražilo niža pučka škola, nego kao u Sarajevu niža realka ili gimnazija, ili gradjanska škola. Red predavanja u kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu u zimskom semestru 1910/11. Predavati će se: I. semestar: Učitelj naslov, izvanr. sveuč. prof. dr. Oton Kučera : matematika, 7 sati; fizika, 3 sata. Jav. izvanređ. prof. dr. David Segen: deskriptivna geometrija, I. dio, 3 sata; konstruktivno crtanje, 4 sata. Učitelj dr. Milan Metelka: neorganska kemija, 4 sata; vježbe iz neorganske kemije, 5 sati. Učitelj Franjo Sandor : mineralogija i petrografija, 5 sati. Jav. red. prof. dr. Vinko Krišković : upravno i privatno pravo, I. dio, 2 sata. Jav. red. prof. dr. Julije Rorauer : politička ekonomija, 4 sata. III. semestar: Jav. red. profesor dr. Antun Heinz: opća botanika, 10 sati. Učitelj Vinko Hlavinka: geodezija, 8 sati; tehnička i gradjevna mehanika, 5 sati. Učitelj Antun Kori e vić: zoologija, I. dio. 5 sati. Učitelj dr. Milan |
ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 440 — Metelka: agrikulturna kemija, 2 sata; vježbe iz agrikulturne kemije, 4 sata. V. semestar: Jav. red. profesor dr. Antun Heinz : anatomija i fiziologija drvlja, 4 sata. Učitelj Fran Žav. Kesterčanek : uzgoj šuma, 5 sati. Učitelj Vinko Hlavinka : vodogradnje i mostogradnje, 5 sati. Učitelj Ivan Partaš : računanje vriednosli šuma. 5 sati; uredjenje šuma I., 8 sati; šumarska uprava i statistika, 3 sata; trgovina drvom, 2 sata. VII. semestar: Učitelj Fran. Žav. Kesterčanek : čuvanje šuma, 5 sati; uporaba šuma i šumska industrija, I. dio, 8 sati. Učitelj naslov, red. sveuč. prof dr. Oton Frangeš : opće gospodarstvo 5 sati; melioracija tla, 2 sata. Učitelj naslov, izvanred. sveuč. profesor dr. Andrija Mohorovičić : meteorologija i klimatologija, 3 sata. Učitelj Dušan Birač : šumsko strojarstvo, 4 sata. Učitelj higijene dr. Mihajlo Joanović: javna higijena, 2 sata. Pedeseigodišnjica posiojanja kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcima, proslaviti če se dne 19. i 20. studena t. g. Pošto je do ustrojenja šumarske akademije u Zagrebu, spomenuto više učilište postojalo kao više gospcdarsko-šumarsko učilište, na kojemu je veći dio danas u Hrvatskoj i Slavoniji službujućih šumara stekao svoju stručnu naobrazbu, te če uslied toga mnogi od njih željeti kod te proslave bilo kojim načinom sudjelovati, to donosimo u cielosti razpored proslave. Dne 18. studenoga 1910. U 7 sati na večer sastanak i pozdrav gostiju u svratištu k „Zelenom drvetu", zatim bakljada. Dne 19. studenoga 1910. Od 8—10 sati u jutro pregledavanje zavodskih objekta. U 10 sati u jutro otvorenje izložbe goveda, konja i svinja i tehničkih gospodarskih pomagala, koju upriličuje gospodarsko društvo kao zadruga u Križevcima zajedno sa gospodarskim učilištem na ovdješnjem gradskom sajmištu. U 1 sat poslije podne objed. U 3 sata poslije podne predvađanje nagradjene stoke i dijeljenje nagrada izložiteljima po povjerenstvu visoke kr. zem. vlade. U 8 sati na večer koncerat sa plesom, što ga priređuju slušatelji kr. višeg gospodarskog učilišta u prostorijama »Narodne čitaonice". Dne 20. studenoga 1910. U 6´/,, sati u jutro budnica, koju izvadja domaća gradska glazba. U 8 sati u jutro sastanak u dvorištu zavodske zgrade kraj kotar.ske oblasti, odakle polazi povorka u župnu crkvu sv. Ane, gdje će se u 87^ sati odslužiti sv. služba božja zahvalnica. Poslije službe božje polazi povorka u zgradu internata višeg učilišta, gdje će se obaviti otkriće spomenploće. U lO sati prije podne svečana akademija (predavanja zavodskih nastavnika) u I. katu zgrade viš. učilišta. U 1 sat poslije podne svečani objed u prostorijama „Narodne čitaonice". U 3 sata poslije podne razgledavanje zavodskdi uredbi i vatrogasne vježbe ratara. U 8 sati na večer komers u „Narodnoj čitaonici", kojeg priređuju slušatelji kr. višeg gospodarskog učilišta. Upravni odbor županije požeške u sjednici od 11. listopada t. g. zaključio je: 1. Pod točkom 704: Da se molba predsjedništva zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji prihvati, te da se putem kr kot. oblastih sve područne zemljištne zajednice pozovu, neka stvore zaključak: |
ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 441 — „Da se u svrhu doprinosa zakladi za uzgoj djece šumarskili činovnika, stojećili u službi zemaljskoj i. t. d. imade u buduće u sve kupoprodajne ugovore kod velikih prodaja, zatim u sve jeftimbene, gradjevne, dobavne, zakupne i ine vrsti ugovora i. t. d, uvrstiti ustanova, da su dostalci, odnosno poduzetnici dužni uplatiti u dotičnu zakladu i to kod svota preko 100 kruna izuos od O^ž´/o od dostalne svote, a kod dostalnih svota od 10 — 100 kruna iznos od 10 filira." Pošto u županiji požeškoj ima do 500 zemljištnih zajednica, to ima stalne nade, da će u spomenutu zakladu s vremenom unići lijepa svota, naročito kod prodaja i dražbovanja stabala 2. Pod toekom 706. „Da se umoli kr. zemaljska vlada, da kod kr. kotar, oblasti u Novoj Gradiški sistemizira mjesto šumarsko g tehničar a za kotare Brod, Nova Gradiška i iSfovska, kako je to jur zamolio u svojoj pretstavci od god 1905. odnosno od 11. prosinca 1908. br. 632. u. o. Pošto u sva tri kotara zeraljištne zajednice posjeduju lijepu površinu šuma i drvom obrastlih pašnjaka, stalne je nade, da će se toli važno mjesto šumar, tehničara u Novoj Gradiški osnovati. Gaš o Va c Vlastelinstvo Škrabutnik u kotaru požežkorn nedaleko željezničke stanice Nova Kapela—Batrina, vlastnost Bele Polaka iz Zagreba, kupila je nedavno gradiška imovna općina za iznos od 76.000 kruna; te je već upravu istoga preuzela i svoje lugarsko osoblje za nadzor postavila. Površina šuma iznaša 1031 ral 1423n´´, te se šume protežu u brdskom predjelu: „Debelo brdo—Maglaj —Kotnjak" pak sve do glasovitoga „Maksimovog hrasta" (616 m. nad morem) nedaleko »Tisovca". Rečene šume većinom su izsječene od prije i sada, te je proti vlastniku bio proveden postupak po župan, upravnom odboru, radi prekršaja §: 3, i 4. š. z. Izrečena je globa i prisilno pošumljenje. Stih razloga dade se protumačiti, zašto je ral šume prodana jeftino t. j . nješto preko 70 kruna po rali, uzev u obzir i ostala zemljišta. Pošto gradiška imovna općina medjaši sa rečenim šumama, to se taj kup odobriti mora, pošto je učinjen u općem interesu i u interesu same imovne općine, jer je ista time svoj posjed znatno povećala i arondirala. Uputno bi bilo, da gradiška imovna općina nastavi kupovati u požežkoj županiji ovakove većinom izsječene privatne šume. Time će koristiti općim interesima, a naposeb imati će s vremenom najveću korist i sami njezini pravoužitnici. Što je ali najglavnije kod toga, prelaze ovakova dobra iz tudjih u hrvatske ruke, a za tim treba svi da idemo! G a š o V a c. Šumsko industrljalna željeznica. Gradiška imovna općina kao posjednica šuma »Tisovačko brdo, Vrbovačko brdo, te Brestovac i Graćanica" nakanila je prema zaključku svoga zastupstva, stvorenog u skupštini od 22. prosinca 1908. pod toč. 92. zapisnika, odobrenog naredbom kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 16. veljače 1909. br. 9190. izgraditi uskotračnu šumsko-industrijalnu željeznicu na parnu silu, iz predjela svoje šume „Pilana, do na prugu državne željeznice u selu Godinjaku, kraj Petrovasela. 33 |