DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 439 —
Različite vijesti.


Društvo gospodarskih i šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije
u Osijeku. Utemeljiteljnim članom toga društva postao je g. Dr. Dragutin
Neumann, odvjetaik u Osijeku i ravaatelj vlastelinstva valpovačkog
i podgoračkog, uplativ u to ime prinos od 200 K Društvena mu se
uprava i ovim putem na iskazanoj blagonaklonosti zahvaljuje.


Izložba peradi, golubova i kunića, koju je na 30. listopada t. g.
pod pokroviteljstvom našičkoga vlastelina Marka grofa PejacsevichaVirovitičkoga,
smjeralo u Osijeku otvoriti slavonsko-gospodarsko društvo,
odgodjena je radi kolere na neizvjestno vrieme.


Šumarska (odnosno po našoj terminologiji lugarska) škola u Sarajevu.
Na 15. listopada t. g. otvorena je opet ta škola, kojoj je svrha
odgojiti valjano i svojoj zadaći potpunoma odgovarajuće osoblje za
šumsko tehničku pomoćnu službu. Nastava će trajati 1 i pol godine.
Glavni uvjeti za primanje u tu školu jesu: 1. Dovršena 16. godina


života. 2. Potpuna tjelesna sposobnost za rečenu službu u planinama.


3. Da je molitelj svršio malu realku ili gimnaziju, ili gradjansku školu.
4. Nadležnost u Bosnoj-Hercegovini, ili u austro-ugarskoj monarkiji. 5.
Potrebna sredstva za uzdržavanje kroz vrijeme trajanja nauka.
Broj učenika je ograničen, te će ga odrediti zemaljska vlada za
Bosnu i Hercegovinu. Potonje obavjesti daje ravnateljstvo rečene škole.
Na žalost u Hrvatskoj i Slavoniji ne imamo takove škole, a bila
bi nam prieko nuždna, jer bez valjanoga šumsko-tehničkoga pomoćnog a
osoblja nije moguće intenzivno racionalno šumsko gospodarstvo.


Uz upravitelja šuma, koji bi se u prvom redu imao baviti tehničkom
stranom svoje struke, potrebna je koli vlastelinskim šumskim
upravama, toli i šumarima kod političke uprave, a ne manje i kod
imovnih općina, pomoćna sila, koja će odredbe sumaraupravitelja provadjati.
Šumar-upravitelj ne ima vremena, a bio bi i preskup organ,
da obavi sam sve kulturne radnje, prorede, manje doznake, izradbu
drva, nadziranje lugara i slično. Takove poslove uspješno obavljaju
šumsko-tehnički pomoćn i organi , naravski ako za to imaju dovoljnu
spremu i praksu. Na žalost ta sprem a našem osoblju manjka
i manjkati će mu sve dotle, dok se ono za svoju službu ne bude posebno
izobrazilo i to ne na lugarskoj školi, za koju bi se kao prednaobrazba
tražilo niža pučka škola, nego kao u Sarajevu niža realka ili gimnazija,
ili gradjanska škola.


Red predavanja u kr. šumarskoj akademiji u Zagrebu u zimskom
semestru 1910/11. Predavati će se: I. semestar: Učitelj naslov, izvanr.
sveuč. prof. dr. Oton Kučera : matematika, 7 sati; fizika, 3 sata. Jav.
izvanređ. prof. dr. David Segen: deskriptivna geometrija, I. dio, 3
sata; konstruktivno crtanje, 4 sata. Učitelj dr. Milan Metelka: neorganska
kemija, 4 sata; vježbe iz neorganske kemije, 5 sati. Učitelj Franjo
Sandor : mineralogija i petrografija, 5 sati. Jav. red. prof. dr. Vinko
Krišković : upravno i privatno pravo, I. dio, 2 sata. Jav. red. prof.
dr. Julije Rorauer : politička ekonomija, 4 sata. III. semestar: Jav.
red. profesor dr. Antun Heinz: opća botanika, 10 sati. Učitelj Vinko
Hlavinka: geodezija, 8 sati; tehnička i gradjevna mehanika, 5 sati.
Učitelj Antun Kori e vić: zoologija, I. dio. 5 sati. Učitelj dr. Milan




ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 440 —


Metelka: agrikulturna kemija, 2 sata; vježbe iz agrikulturne kemije,
4 sata. V. semestar: Jav. red. profesor dr. Antun Heinz : anatomija
i fiziologija drvlja, 4 sata. Učitelj Fran Žav. Kesterčanek : uzgoj
šuma, 5 sati. Učitelj Vinko Hlavinka : vodogradnje i mostogradnje,
5 sati. Učitelj Ivan Partaš : računanje vriednosli šuma. 5 sati; uredjenje
šuma I., 8 sati; šumarska uprava i statistika, 3 sata; trgovina
drvom, 2 sata. VII. semestar: Učitelj Fran. Žav. Kesterčanek : čuvanje
šuma, 5 sati; uporaba šuma i šumska industrija, I. dio, 8 sati.
Učitelj naslov, red. sveuč. prof dr. Oton Frangeš : opće gospodarstvo
5 sati; melioracija tla, 2 sata. Učitelj naslov, izvanred. sveuč. profesor
dr. Andrija Mohorovičić : meteorologija i klimatologija, 3 sata. Učitelj
Dušan Birač : šumsko strojarstvo, 4 sata. Učitelj higijene dr. Mihajlo
Joanović: javna higijena, 2 sata.


Pedeseigodišnjica posiojanja kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice
u Križevcima, proslaviti če se dne 19. i 20. studena t. g. Pošto
je do ustrojenja šumarske akademije u Zagrebu, spomenuto više učilište
postojalo kao više gospcdarsko-šumarsko učilište, na kojemu je veći dio
danas u Hrvatskoj i Slavoniji službujućih šumara stekao svoju stručnu
naobrazbu, te če uslied toga mnogi od njih željeti kod te proslave bilo
kojim načinom sudjelovati, to donosimo u cielosti razpored proslave.


Dne 18. studenoga 1910. U 7 sati na večer sastanak i pozdrav
gostiju u svratištu k „Zelenom drvetu", zatim bakljada.


Dne 19. studenoga 1910. Od 8—10 sati u jutro pregledavanje
zavodskih objekta. U 10 sati u jutro otvorenje izložbe goveda, konja i
svinja i tehničkih gospodarskih pomagala, koju upriličuje gospodarsko
društvo kao zadruga u Križevcima zajedno sa gospodarskim učilištem
na ovdješnjem gradskom sajmištu. U 1 sat poslije podne objed. U 3
sata poslije podne predvađanje nagradjene stoke i dijeljenje nagrada
izložiteljima po povjerenstvu visoke kr. zem. vlade. U 8 sati na večer
koncerat sa plesom, što ga priređuju slušatelji kr. višeg gospodarskog
učilišta u prostorijama »Narodne čitaonice".


Dne 20. studenoga 1910. U 6´/,, sati u jutro budnica, koju izvadja
domaća gradska glazba. U 8 sati u jutro sastanak u dvorištu zavodske
zgrade kraj kotar.ske oblasti, odakle polazi povorka u župnu crkvu sv.
Ane, gdje će se u 87^ sati odslužiti sv. služba božja zahvalnica. Poslije
službe božje polazi povorka u zgradu internata višeg učilišta, gdje će se
obaviti otkriće spomenploće. U lO sati prije podne svečana akademija
(predavanja zavodskih nastavnika) u I. katu zgrade viš. učilišta. U 1
sat poslije podne svečani objed u prostorijama „Narodne čitaonice". U
3 sata poslije podne razgledavanje zavodskdi uredbi i vatrogasne vježbe
ratara. U 8 sati na večer komers u „Narodnoj čitaonici", kojeg priređuju
slušatelji kr. višeg gospodarskog učilišta.


Upravni odbor županije požeške u sjednici od 11. listopada t. g.
zaključio je:


1. Pod točkom 704: Da se molba predsjedništva zaklade za
uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj
i Slavoniji prihvati, te da se putem kr kot. oblastih sve područne zemljištne
zajednice pozovu, neka stvore zaključak:


ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 441 —


„Da se u svrhu doprinosa zakladi za uzgoj djece šumarskili činovnika,
stojećili u službi zemaljskoj i. t. d. imade u buduće u sve kupoprodajne
ugovore kod velikih prodaja, zatim u sve jeftimbene, gradjevne,
dobavne, zakupne i ine vrsti ugovora i. t. d, uvrstiti ustanova,
da su dostalci, odnosno poduzetnici dužni uplatiti u dotičnu zakladu i
to kod svota preko 100 kruna izuos od O^ž´/o od dostalne svote, a kod
dostalnih svota od 10 — 100 kruna iznos od 10 filira."


Pošto u županiji požeškoj ima do 500 zemljištnih zajednica, to
ima stalne nade, da će u spomenutu zakladu s vremenom unići lijepa
svota, naročito kod prodaja i dražbovanja stabala


2. Pod toekom 706. „Da se umoli kr. zemaljska vlada, da kod kr.
kotar, oblasti u Novoj Gradiški sistemizira mjesto šumarsko
g tehničar a za kotare Brod, Nova Gradiška i iSfovska, kako je
to jur zamolio u svojoj pretstavci od god 1905. odnosno od 11. prosinca
1908. br. 632. u. o.
Pošto u sva tri kotara zeraljištne zajednice posjeduju lijepu površinu
šuma i drvom obrastlih pašnjaka, stalne je nade, da će se toli važno
mjesto šumar, tehničara u Novoj Gradiški osnovati. Gaš o Va c


Vlastelinstvo Škrabutnik u kotaru požežkorn nedaleko željezničke
stanice Nova Kapela—Batrina, vlastnost Bele Polaka iz Zagreba,
kupila je nedavno gradiška imovna općina za iznos od


76.000 kruna; te je već upravu istoga preuzela i svoje lugarsko osoblje
za nadzor postavila.
Površina šuma iznaša 1031 ral 1423n´´, te se šume protežu u
brdskom predjelu: „Debelo brdo—Maglaj —Kotnjak" pak sve do glasovitoga
„Maksimovog hrasta" (616 m. nad morem) nedaleko »Tisovca".


Rečene šume većinom su izsječene od prije i sada, te je proti
vlastniku bio proveden postupak po župan, upravnom odboru, radi
prekršaja §: 3, i 4. š. z.


Izrečena je globa i prisilno pošumljenje.


Stih razloga dade se protumačiti, zašto je ral šume prodana jeftino
t. j . nješto preko 70 kruna po rali, uzev u obzir i ostala zemljišta.


Pošto gradiška imovna općina medjaši sa rečenim šumama, to se
taj kup odobriti mora, pošto je učinjen u općem interesu i u interesu
same imovne općine, jer je ista time svoj posjed znatno povećala i
arondirala.


Uputno bi bilo, da gradiška imovna općina nastavi kupovati u
požežkoj županiji ovakove većinom izsječene privatne šume.
Time će koristiti općim interesima, a naposeb imati će s
vremenom najveću korist i sami njezini pravoužitnici.
Što je ali najglavnije kod toga, prelaze ovakova dobra iz tudjih
u hrvatske ruke, a za tim treba svi da idemo! G a š o V a c.


Šumsko industrljalna željeznica. Gradiška imovna općina kao posjednica
šuma »Tisovačko brdo, Vrbovačko brdo, te Brestovac i Graćanica"
nakanila je prema zaključku svoga zastupstva, stvorenog u skupštini
od 22. prosinca 1908. pod toč. 92. zapisnika, odobrenog naredbom kr.
zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 16. veljače 1909. br.
9190. izgraditi uskotračnu šumsko-industrijalnu željeznicu na parnu silu,
iz predjela svoje šume „Pilana, do na prugu državne željeznice u selu
Godinjaku, kraj Petrovasela. 33