DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1910 str. 5     <-- 5 -->        PDF

- 411 -


Sto je zađada revizije pravoužitničkoga katastra, daje se
zaključiti iz naprijed navedenoga, naime uklonuti sve one
mane i pogrješke, koje su ušle u njega ved kod sastava, a
onda sve provedene promjene u istomu u smislu § 14. nap. A.
zakona od godine 1881., kojima je nastala nejednakost uživanja
pravoužitniČkih kompetencija prema gruntovnom posjedu,
naročito upudenje podijeljeni ka na zajedničko uživanje nedjeljive
V^ selišta, razČistiti tim, da se odmjeri pravožitnička
kompetencija svakom pojedinom pravoužitniku
na temelju današnjega faktičnoga
gruntovnoga stanja njegova posjeda t. j. temeljem
staroga katastra sastaviti novi kataster.


Revizija pravoužitničkoga katastra zadaje ogroman posao,
za koga treba stvoriti dobro smišljen plan, po kojem će se taj
posao moči izvršiti brzo, tačno i savjesno, a u smislu posiojedih
propisa naputka A. k zakonu ođ godine 1881.


Kako smo imali taj plan i po njemu izveli naše poduzeće,
te kako se u opde po dovršetku radnje najbolje vidi, da li je
plan, po kojem je izvadjana ta radnja odgovarao svojoj svrsi,
to i mi po obavljenoj reviziji možemo sigurno i temeljito prosuditi,
koliko je za to postavljeni nacrt dobro služio, gdje bi
ga trebalo izmijeniti ili nadopuniti u svrhu, da bismo dobili
što prije i što tačniji pravoužitnički kataster. U tom prosuđivanju
obratiti demo pažnju napose na sve one zaprijeke, koje
stoje na putu pribiranju točnih i sigurnih podataka o dvima
glavnim momentima u riješavanju pravoužitniČkih predmeta,
naime o realnoj i personalnoj kvalifikaciji za
stečen je toga prava, kako bi se ove zaprijeke praktički dale
najzgodnije ukloniti, a da se pravi cilj postigne, te osvrnuti se
u upde na sve nejasne i tamne strane pitanja ove vrsti, koje
smo imali lijepu priliku od revizije pravoužitničkoga katastra
sresti.


Nacrt za reviziju pravoužitničkoga katastra sadržan je u
glavnom u propisima naputka A. k zakonu od 11. VII. 1881.


t. j . isti oni propisi, koji su u glavnom vladali kod prvoga