DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 473 - Gradnja proračunata je na okruglo 38.000 kruna, a izgradjena površina iznaša okruglo 320 m´´. Prama tome stoji m* izgradjene površine podpunoma dogotovljene zgrade 119 K. Zgrada je zamišljena izmedju dvijuh cesta, odnosno ulica, od kojih se jedna nalazi lievo pred ulazom u uredovnice i to ne tik do ceste, nego tako, da se izmedju zgrade i obijuh cesta nalaze cvietnjaci, uslied Česa ljeti ne dolazi u stan toliko prašine, kao kada bi se nalazila tik uz cestu. Ako se k tomu do ceste izvedu ukusne ograde, a cvietnjaci drže u liepom redu, to će cieli utisak biti veoma prijatan i ukusan, Objelodanjujemo ove nacrte i opis ne kao nješto sasvim nepromjenljivoga — mjestne prilike i one okolnosti mogu uvjetovati njeke modifikacije, ali u svakom slučaju biti de od koristi i šumoposjedniku i sastavljaču gradjevnih osnova, kada budu imali ne razpolaganje ovakovih tipičnih nacrta. Stoga demo nastojati dogodice objelodaniti još njekol ko takovih nacrta, a biti će nam veoma drago, ako se tko bude na njih kritički osvrnuo i time pripomogao dobroj stvari. A. K e r n Uzgoj mješovitih sastojina u bukvicima kombinovanim načinom. Napisao: Karlo Heyrow8ky a preveo i popratio Nikola PlesaKosinjković, šumar. Medju mnoge prednosti, koje kod naravnoga pomladjivanja bukve pruža bavarski način pomladjivanja (hrpimično pomladjivanje, ili bavarska oplodua sječa), na prama jednoličnoj sječimičnoj sječi (po Hartigu^, dolazi u prvom redu relativna lakoda, kojom gospodarstvo rukovodeći šumar shodnim prilagodjenjem opstojedim prirodnim odnošajima, kao štovještim prilagodjenjem svoje vlastite djelatnosti kod pošumljenja, može gojitbenim zahtjevima naravi udovoljiti, te na razvoj uzgojiti se imajuće sastojine uplivisati i u pogledu umetnuda po |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 474 — jedinih za mješanje prikladnih i^rstih drveda, kao i obzirom na postignude omjera smjese, koji omjer odgovara stojbinskim odnošajima i preduzetim ciljevima gospodarstva. To je prednost, koja se ne postizava kod pomladjlvanja na velikim, širokim ploštinama pri jednoličnoj sjecimičnoj sječi, gdje se svaka sječa samo obzirom na čitavu jedinicu može preduzimati, a svaka makar i još manja pogreška kod pomladjlvanja može svu nadu na izdašan uspjeh na jedanput oboriti. Već odmah u prvom početku kod prve pregledbe i obilaženja pomladiti se imajude sastojine, ili sastojinskoga kompleksa, kojemu je obilaženju svrha, da približno ustanovi najprije u gospodarstvo potegnuti se imajuda pomladna centra (središta), kao što i prosudi u koliko de se na sjedini nalazeda se prerasla stabla (Vorwiich8e) modi i nadalje pridržati i upotriebiti za tvorbu budude sastojine, mora se na mješanje vrstih smjerajuda djelatnost šumarova pokazati, te se ona za čitavog trajanja pomladjivanja sve do odstranjenja zadnjega stabla sa sjedine neprestano podržati mora. Kod ovoga obilaženja moraju se u prvom redu svi oni djelovi sastojina u obzir uzeti, kod kojih uspješno naravno pomladjivanje bukve nije moguće, ili se je taj uspjeh ved unapred dvojbenim pokazao, tako možda n. pr, praznine, koje su nastale uslied vjetroloma i sličnog. Dok se manje takove čistinice, na kojima ved možda ima bukovoga pomladka, mogu uspješno za podlogu pomladnih hrpa uporabiti, imaju se one, kod kojih se ili obzirom na njihovu veličinu, ili obzirom na pokrov tla (podivljalo ili korovom obraslo), ne možemo nadati naravnom pomladku, moraju čim prije pošumiti. Za takovo pošumljenje neka se izaberu takove vrsti drveda, kojima se obzirom na njihove odnošaje rasta, hoće prednost pred bukvom dati, dakle gdje klimatski i stojbinski odnošaji dozvoljavaju — prije svega hrast . Od naših obiju domadih vrsti hrastova, demo tamo, gdje imamo posla sa mineralnim brdskim tlom i friškim hladnim |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 475 ~ položajem, odlučno hrastu kitnjaku dati prednost, jer on visinsku klimu, a možda i zastor bolje podnaša, nego li lužnjak, kojemu opet treba dati prednost na naplovnom tlu, ali koji je ipak proti zastoru (zasjeni) i pritisku sa strane mnogo više osjetljiv, tako da često zahtjeva bržiju prozraku okolišne sastojine, nego li ju uzgoj bukve dozvoljuje. Na podivljalom ili korovom obraslom tlu ima se sadnj i sa odraslim sadnicama dati odlučno prednost pred nesigurnom sjetvom. Ako li su zasaditi se imajude praznine tako malene da na njih za hrast ne dolazi dostatno svjetla i zraka, to se takove praznine obzirom na vladajude vjetrove, moraju proširiti, eventualno okrajci (rubovi) sastojine prozračiti, u kojem je slučaju hrpa hrastovoga nasada istodobno i središtem za slučaj dalnjega proširenja čitave pomladne skupine. Na rubovima takovih hrpa preporuća se umjesto hrastovih biljka eadnja jačih grabrovi h sadjenica, koje zasjenu dobro podnašaju. Jeli ma iz kojih god razloga izbor hrasta kao s mjesne vrsti drveda isključen, to neka se sade jače grabrove sadnice ili 1—4-ro godišnje javorove ili briestove samooikle biljke. Kod pomladnoga popunjivanja sa brdskim javorom, biti će radi njegove velike osjetljivosti žilja proti ozhedama, koja osjet ljivost raste u upravnom razmjerju sa starosti sadnica, dobro, da se u svakom slučaju, gdje to stanje pokrova tla dopušta, dade prednost sjetvi pred sadnjom, te po mogudnosti isključi upo raba srednjih i jačih sadnica. Po nanogim bukovim sastojinami naći de se pedinastih mjesta, a po hrptima takovih dijelova, koji su podvrženi ero zijam vode. Po prvima (pečinastima) neka se sij e javorov o sjeme gdjegod samo nješto zemlje imade, dočim po drugima treba što gušće zasaditi omorikove biljke. U svakom slučaju valja brižno pridržati pojedine nalazede se starije javore sve do zadnje sječe, jer de oni za svoj okoliš, |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 476 osobito ako se tlo za to priredi, kao izvrstni sjemenjaci poslužiti. Osobiti postupak iziskuju takova mjesta sastojine, kojima priete štete od mraz a kao n. pr. kotlinaste doline, dijelovi, koji ostaju izpod upliva vjetrova i si., jer po takovim mjeatima de uzgoj bukve jedva uspjeti, pa se i kod popunjivanja sa drugim vrstima mora njihov odnošaj na prama štetama od mraza u obzir uzeti Na takovim se mjestima sa najboljim uspjehom izvode kotlinasti s jeko vi (Kesselhiebe), a na dobivenim sječniro plostinama odma budućega proljeća sjetvom brezova sjemena zaštitna sastojina osnuje. Ta sjetva se obavlja u ranom proljeću po sniegu i pri vlažnom vremenu, jer se na taj način može dobro kontrolirati gustoća i jednoličnost sjetve, te što mokri snieg sjeme čvrsto drži i od otpuhanja čuva, a kada se saieg otopi, sigurno i u onom času dopre do tla, kada ovo za klijanje nužnu količinu vlage imade. Kasnije se pod zaštitom breze zasade jake smrekove sadnice, ako se neće eventualno prednost dati ,bodljikastoj smreki" (Picea pungens), koja je posve sigurna proti mrazu i studeni, te koja je kod svih naših većih šumskih gospodarstva već posvuda uvedena i dana joj prednost pred domaćom omorikom. Ona se osobito ondje preporučuje, gdje se je bojati štete od divljači. Kada je zaštitna brezova sastojina već suvišnom postala, to se čišćenjem odstrani, a pojedine dobro uzgojene breze zadrže se u smjesi za kasnije medjutomne i za predužitke. Mokra mjesta se poslije temeljito provedenoga odvodjenja zasade sa smrekom, ili pako u koliko ona tamo spada, sa jalšom i to sa 2—3 godišnjim sadjenicama (samonicima). Kada je šumar na taj način ustanovio ona mjesta u šumi, na koja ga već sama narav upućuje, sa kakovim vrstima drveća može kulture izvadjati; kada je nadalje došao do zaključka 0 broju i položaju progala i kotlinastih sjeČina u svrhu hrpimičnoga pomladjivanja tako, da si već u glavi može stvoriti sliku 0 predv´dnom sliedu pomladjivanja, — to on mora sada |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 31 <-- 31 --> PDF |
_ 477 — dobro prosuditi, da li de na gornji način preduzeto popunjivanje sa smjesnim vrstima drveča dostatno udovoljavati njegovim gospodarstvenim ciljevima, ili bi isto trebalo u većoj mjeri preduzeti. U ovom zadnjem slučaju de šumar dobro učiniti, da si odma napravi osnovu, koliko de takovih smjesnih grupa uzgojiti, te u kojim djelovima sastojine de ih položiti. Kod toga u prvom redu dolaze u obzir kotlinasti sjekovi, za njima sadnja sa jačim presadnicama ili samoniklim sadnicama; ili progala sa sadnjom jele pod zaštitom, ili sadnja kitnjakovim žirom i sjemenom oraha (Juglans nigra). Provadjanje tih radnja treba odgoditi za kasnije, zgodnije vrieme pomladnoga razdobja, jer može se za vrieme istoga, naročito kada nadodju godine nerodice sjemena, i dogoditi de se slučaj, kada se po pomladnim mjestima obzirom na stanje pomladka iz sjemeoa, kao i obzirom na stanje tla, uz najbolja volju ne de modi dalje sječi, a to je situacija, koja može šumaru, koji želi, a po najviše i mora svoj sječni prihod zadržati, znatnu neprihku prouzročiti. Svaki onaj, koji je u bukvicima, a pogotovo u takovima, koji se pomladjuju sa jednoličnom sječom (gleichformiger Schlagstellung), gospodario ili radio, sigurno će se sjećati takovih slučajeva. U prvoj godini si može još možda pomodi sa ojačim sjekom po drugim sječivim mjestima, a svakako kod nekih vrstih drveća, ali ako usliede 2—3 takove godine jedna za drugom, pa jesmo li prisiljeni etat izravnati, to nam ta neprilika može vrlo neugodnom postati. S toga je lako shvatiti, da je za vodjenje gospodarstva znatno olakoeenje, ako se kod istoga možemo poslužiti sa kotlinastim sjekovima i progalima, pa sa tim etat pokriti i to u takovim periodama pomladnoga razdobja, kada pomladjivanje iz šumsko-ogojnih razloga zapne. Ako li tečajem godina naravno pomladjivanje bukve prosliedi, to vazda ostane vedih ili manjih praznina, koje su dielom sa mekim vrstima drveda kao: sa bazgom (Sambucus race |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 478 — moza) i t. d. obrasle, ili su dielom podivljale i ne pomladjene, pa makar to naravno pomladjivanje i najbolji uspjeh pokazivalo. Takove se praznine, nakon očišćenja korova, popane sa smrekom ITmjestna je tu i sadnja o r a h o v i li sadnica (Juglans nigra), jer ta vrst drveća vrlo dobro uspjeva sa bukvom, samo ako nije preved u sklopu stisnuta, a u sklopu odrasla daje dugačko i od grana čisto deblo, i veoma vritdnu i traženu vrst drveća, koja se lahko i u manjoj kolikoei dobro unovčoje kao stolarsko drvo. Ako ee konačno duž puttva, koji vode kroz pomladna mjesta, zasade po tri reda jakih hrastovih sadnica, što je osobito a prilog uzdržavanja puteva; pa ako li se nadalje na mjestima, koja su bila tovarista, drvna skladišta i t, d. za sadi jasen, ili možda grupe (ksotnoga drveća, u koju svrhu jfsu osobito prikladne obje vrsti Douglasove jele (Pseudotsuga Douglasii i glauca), to će time i šumskom estetičaru podpunoma udovoljeno biti. Kod provedbe pomladjivanja u napred navedenom smislu, otvara se šumaru za njegovo šumogojstveno poslovanje neizmjerno široko polje. Mnogostranost svoga poslovanja može šumar pri tomu prema raspoloživim mu sredstvima stegnuti, ali i u veliko pro širiti. Na njegovu se radnu snagu stavljaju i znatni zahtjevi, pa je stoga prije svega neophodno nuždno, da intencije (na kane) upravitelja gospodarstva shvate i njima se prilagode, odnosno ih usvoje koli organe šumske uprave, toli i oni šumske obrane, da se time rad svijuh onih, koji kod osnutka eastojine sudjeluju, harmonično priključi i pripomogne zahtje vima i zakonima prirode. Uspije li djelo, to ne samo da ćemo našemu potomstvu ostaviti šumu, koja je dobro njegovani i koja ne će samo od govarati svim opravdanim zahtjevima gospodarstva, nego šumu, na kojoj će se i oči ljubitelja prirode sa nasladom pasti. S ovim svršava šumar Karlo H e y r o w s k y svi j članak »D i e Begriindung gemischter Bestande |
| ŠUMARSKI LIST 12/1910 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 479 -^ nach reiner BucheinkombiniertemVerfahren«, otisnut u svezku 9, za mjesec siecanj godište 1909—10. stručnog lista; »V ereinsschrift fiir Forst-, Jagdun d Naturkunde« , organu češkoga šumarskoga društva. Kako je poznato, mnogi naši šumari i državni i oni krajiških imovnih opdina, te kr. kot. šumari, kojima je povjerena stručna uprava sa šumama mnogih šumskih zem. zajednica, u veliko imadu posla sa uzgojem čistih bukovih sastojina, pogotovo oni po Gornjoj Krajini, te po Gorskom kotaru. Nu služedi po svim tim krajevima osvjedočio sam se, da se uzgoju bukvika kod svih tih kategorija šumoposjednika vrlo malena, ili skoro nikakova briga ne posvečuje u onom smislu, kako to češki šumar H. hode i preporučuje. Za to se kod naših bukvika, oplodnom ili prebornom sječom uzgajanih, i pokazuje prevelika monotonost u samom habitusu tih sastojina, a gledom na samu materijalnu vriednost još i više, jer se uzgoj tih sastojina najviše prepušta samoj naravi, koja dosljedno svojim zakonima na dotičnim stojbinama producira najviše dosada još za trgovinu malo vriedne čiste bukove sastojine, dok bi takove zgodnim umetnudem drugih vrieđnijih vrstih drveća, štono ih H. preporučuje, kud i kamo znatniju vriednost imale i postigle. Istina je, da vedini naših šumara u veliko manjkaju ona obilna sretstva^ sa kakovima češki šumari razpolažu i razne pokuse u šumskoj kulturi izvadjati mogu, ah zato svejedno moglo bi se mnogo toga i kod nas s uspjehom izvesti, samo kada bi n edju nama zavladala veda sklonost prema raznim od nemaloga zamašaja za napredno šumsko gospodarstvo uspješnih i koristnih novotarija na polju šumske kulture kod drugih susjednih nam i kulturno naprednijih naroda. U nadi, da demo bar u budude znati i htjeti bolje sliediti dobre primjere dobrih i uvaženih, makar i stranih pobornika na polju šumske kulture, priredih ovaj članak, da nam bude poticalom pri našem teškom, ali častnom radu za narod i milu nam domovinu. |