DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 18     <-- 18 -->        PDF

-^le


prama 50 tuđinskih, u Pašijanu 80 graničarskili prama 65 tu


đinskih, u Palešniku 71 graničarsko prama 12 slavenskih i 42


tuđinska, u Galovcu 79 graničarskih prama 1 slavenskom i


35 tuđinskih.


U Hercegovcu od 193 ognjišta 97 su graničarske a 96
slavenskih, u Velikim Zdencima od 218 ognjišta imade 108
graničarskih, 109 slavenskih i jedno tuđinsko. U Gornjem Sarampovu
od 112 ognjišta imade 72 graničarska, 36 provincialska
i 4 slavenska, u Križu od 184 ognjišta imade 115 graničarskih,
51 provincijalsko, 6 slavenskih i 12 tuđinskih.


Po narodnosti graničari su svi Hrvati ili Srbi, ter se po
vjeri katolici nazivaju Hrvatima, a grčko-istočnjaci Srbima.
Naseljeni provincijalci većinom su iz Zagorja, Međumurja i
Primorja. Naseljeni Slaveni većinom su česi i Moravci, manje
Kranjci i Štajerci. Tuđinci su većinom Madžari i Njemci.


0 čisto autohtonom žiteljstvu u Krajini ne možemo govoriti.
Razlogom tome jesu turske navale u Balkanu, te bježanje
balkanskog žiteljstva iz svoje domaje pred turskim igora,
naseljujud mirnije krajeve jačih imperija. Koli križevačka toli
đurđevačka Krajina prvi su dijelovi naše domovine, koji su od
Turaka opet natrag osvojeni i činili branik pred nekrstom, koji
je harao Slavonijom. Natrag osvojeno tlo bilo je krunsko dobro,
a uz ostali domaći živalj naseljivano je uz vojne uvjete, iz
svih krajeva monarhije kao i pridošlicama sa Balkana (i po
koja čak iz grčkih otoka), koja su bježala pred silom Turadi.


Lopašićeva Monumenta confinaria, krvave stranice hrvatske
povjesti, utvrdjuju nara činjenice ovdje istaknute.


Za mirnije kasnije doba vojevali su naši Krajišnici kao
stupovi države i krune u dalekim njemačkim krajevima doprli su
čak u Spaniju u španjolskom naslijednom ratu, borili se u Italiji
i Madžarskoj. Svi ti ratovi, sva ta putovanja donijela su
ako i najmanje, a to ipak novih elemenata. Regiments-komando
naseljivalo je sad pojedince uzadruživši ih krajiškim zadrugama,
sad pak cijele krajeve naseljenicima. Tako vidjamo Krajišnike
u Novim Plavnicama (Penija), koji su porijeklom Česi. Pojedina