DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 19     <-- 19 -->        PDF

^ 17 —


imena kao Kavur, Halas, Majer, Bota, Hasperger, Senber itd.
nepokazuju nit slavskog, a kamo li hrvatsko-srpskog porijekla.


Primjetiti nam je, da je k tome prije okupacije Bosne i
Hercegovine mnogo prebjeglica nastanjeno u ovom kraju, koji
su se vratili u jeseni 1878. natrag — ali gdjekoji je od njih
ovdje ostao.


Ma da je uz ostavši domaći i pridošli heterogeni živalj
stvorio današnje pučanstvo varaždinsko-križevačke Krajine, a
vojni komando njemstvo širio, uza sve to je većina žiteljstva
zadržala narodno obilježje hrvatsko-srpsko.


Narod je to priprost, pošten i pronicav sa svim slavenskim
vrlinama i manama — voli priču i pripovijest, a sastaje se
rado svetkom i nedeljom u sastanke, na crkvene godove i sajmove.
Lijepu riječ prihvaća, a šalu šalom odbija, dok nevoli
mrkosti i nepristupačnosti. Strepi nad svojinom, pa se za međaše
svađa i pravda. Muškarac nije tako radišan, košto je žena graničarka.
I danas je u krajišniku ostao neki kult vojsci i oficiru.
Starci rado pripovijedaju o doživljajima u ratovima, a mladi
vole pjesan, igru i igranku.


Žiteljstvo je ovog kraja zdravo i jako, a podpada pod
slijedeće zdravstvene općine: (Vidi skrižaljku na 18. strani).


Javne ljekarne su u Garešnici, Križu, Kloštru, Ivaniću i
Čazmi na teritoriju imovne općine križevačke, dok primalja
imade više i u pojedinoj općini.


Pomor je godišnji prema broju pučanstva popriječno 16 do
207o, većinom staraca i djece.


U okolici Čazme i Križa vidjamo još drvenih kuća od
hrastovih mostnica, stare zadimljene prostrane zadružne kuće
izčezavaju, dok se još uvjek rabe podsjeci u dno kuća, a krovni
odar leži na stupovima, dočim su stijene ili od brvanja ili od
pletera, zamazane blatom. Zidanice kuće još sveđer malo
napreduju.


Ritak kao pokrov kuća biva sve redi, dok ga zamienjuje
crijep. Otvorena ognjišta ustupaju svoja mjesta štednjacimapećima, a dimnjaci počinju dizati se nad krovovima.