DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 19 <-- 19 --> PDF |
^ 17 — imena kao Kavur, Halas, Majer, Bota, Hasperger, Senber itd. nepokazuju nit slavskog, a kamo li hrvatsko-srpskog porijekla. Primjetiti nam je, da je k tome prije okupacije Bosne i Hercegovine mnogo prebjeglica nastanjeno u ovom kraju, koji su se vratili u jeseni 1878. natrag — ali gdjekoji je od njih ovdje ostao. Ma da je uz ostavši domaći i pridošli heterogeni živalj stvorio današnje pučanstvo varaždinsko-križevačke Krajine, a vojni komando njemstvo širio, uza sve to je većina žiteljstva zadržala narodno obilježje hrvatsko-srpsko. Narod je to priprost, pošten i pronicav sa svim slavenskim vrlinama i manama — voli priču i pripovijest, a sastaje se rado svetkom i nedeljom u sastanke, na crkvene godove i sajmove. Lijepu riječ prihvaća, a šalu šalom odbija, dok nevoli mrkosti i nepristupačnosti. Strepi nad svojinom, pa se za međaše svađa i pravda. Muškarac nije tako radišan, košto je žena graničarka. I danas je u krajišniku ostao neki kult vojsci i oficiru. Starci rado pripovijedaju o doživljajima u ratovima, a mladi vole pjesan, igru i igranku. Žiteljstvo je ovog kraja zdravo i jako, a podpada pod slijedeće zdravstvene općine: (Vidi skrižaljku na 18. strani). Javne ljekarne su u Garešnici, Križu, Kloštru, Ivaniću i Čazmi na teritoriju imovne općine križevačke, dok primalja imade više i u pojedinoj općini. Pomor je godišnji prema broju pučanstva popriječno 16 do 207o, većinom staraca i djece. U okolici Čazme i Križa vidjamo još drvenih kuća od hrastovih mostnica, stare zadimljene prostrane zadružne kuće izčezavaju, dok se još uvjek rabe podsjeci u dno kuća, a krovni odar leži na stupovima, dočim su stijene ili od brvanja ili od pletera, zamazane blatom. Zidanice kuće još sveđer malo napreduju. Ritak kao pokrov kuća biva sve redi, dok ga zamienjuje crijep. Otvorena ognjišta ustupaju svoja mjesta štednjacimapećima, a dimnjaci počinju dizati se nad krovovima. |