DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 21 <-- 21 --> PDF |
19 — Obračunanje šteta učinjenih po divljači u šumi. u feudalno doba imala su samo zemaljska gospoda i vlastela pravo vršenja lova u šumama. Otkupom kmetstva utrnulo je pravo zemaljske gospode u tudjim šumama divljač loviti. Pravo izvršivanja lova ograničilo se kasnije na vlastiti posjed, kako kod privatnika, tako i kod države, općine i t. d. Razvoj lova u prošlosti bio je od velikog upliva na razvitak šumarstva u svim državama. Poznato nam je, da se iz lovačkog stališa razvio šumarski stališ. U naprednim zemljama raste važnost lova u narodno-gospodarskom pogledu sve više. I kod nas se u najnovije vrijeme važnost lova u gospodarskom životu našega naroda sve više priznaje i ističe. Kao živi dokaz tomu možemo navesti, da se u zadnje vrijeme kod dražbe općinskih lovišta polučuju sve veće godišnje zakupnine. Još više se kod naše vlastele diže iz godine u godinu prihod lova. Uporednim putevima sa množenjem divljači, rastu ali i štete, koju divljač u šumama čini. U naprednim zemljama izdaju se posebne instrukcije za obračun šteta, koju divljač u šumama čini. U 10. broju lista »Forstwisenschaftliches Centralblatt« od prošle godine priopćena je u kratkim crtama takova instrukcija vehke vojvodine Badenske. Držimo, da ćemo poslužiti dobroj stvari, ako u našem listu donesemo najvažnije ustanove te instrukcije, jer nema sumnje, da će i kod nas biti mnogo i mnogo slučajeva, u kojima će se morati ustanoviti vrijednost štete, koju je divljač u šumi učinila. Nu prije toga reći ćemo koju riječ sa čisto teoretskog gledišta o načinu obračuna štete, koju divljač u šumi učini. Na osnovu zasada nauke o računanju vrijednosti šuma, možemo ustanoviti vrijednost svake štete, koju se u šumi učini, bilo po čovjeku ili životinjama. U naučnim knjigama obradjuju se takova praktična pitanja vrlo slabo ili nikako. I literatura je u tom pogledu dosta mršava. Mi ćemo se u svemu držati izvoda u tom predmetu nadšumarnika Pilza*. * Allgemeine JForst- u. Jagdzeitung 1905. str. 4, 37. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ 20 -^ Mišljenja vlastnika šume i zakupnika lovišta o naknadi štete, učinjene u šumi po divljači, vrlo se razilaze. Dokle zakupnici lovišta drže, da se u opće nemaju naknađivati štete, koje divljač u šumi učini, jer takove štete u šumi tobož ne postoje, te ih vlastnici šuma i njihovi činovnici izmišljaju, dotle vlastnik šume ili njegov prerevni činovnik vidi štetu i ondje, gdje je u istinu nema, ili je ona tako malena, da bi za volju mira bilo bolje, da se na nju ne uzme nikakav obzir. Na takovu shvaćanju kod jedne i druge stranke ne može se ništa promjeniti, jer iz pojmljivih razloga zakupnik lovišta nastoji, da izmakne dužnosti naknade štete, na koje se možda ugovorom obvezao, a s druge strane vlastnik šume uporno traži ispunjenje ugovorom preuzetih dužnosti. Ne samo, da izmedju vlasnika šurnn i zakupnika lovišta postoje različita mišljenja o naknadi štete, koju divljač u šumi učini, nego i izmedju šumarskih stručnjaka vladaju različita mišljenja 0 samoj šteti. Ne leži razlika u shvaćanju možda u tomu, da strastven lovac gleda drugim očima po divljači u šumi učinjenu štetu, nego li recimo šumarski stručnjak, koji nema nikakovog interesa za lov. Ta razlika u glavnom leži u različitom shvaćanju veličine same štete. Tako n. pr. obgriženi izbojci na biljkama uz put jesu velika šteta za onoga, koji ne zna, da će se te biljke kasnije radi proširenja puta morati posjeći; obgrižene biljke u bukovoj branjevini ne mogu se smatrati velikom štetom, jer će u tom slučaju iz korijenja potjerati mladice, koje će mnogo jače rasti; savijena mlada stabla uslijed češljanja rogovlja, ne mogu se smatrati velikom štetom, ako će se ta stabla kod prve prorede izvaditi. Nadalje leži razlog različitom shvaćanju štete, učinjene u šumi po divljači, u metodi obračuna štete. Kod šumarskih stručnjaka ne vlada jedinstven princip za ustanovljenje šteta, učinjenih po divljači u šumi. Najjednostavnija se stvar iz temelja različito prosudjuje, što redovno radja hrdjavim posljedicama. Za požaliti je, da se rezultatima računa, izvedenim na osnovu nauke o računanju vrijednosti šuma, ne priznaje još |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — uvijek nuždna važnost, jer su faktori, o kojima se kod računa služimo, promjenljive veličine, te što neki drže, da su računi izvedeni za dugi period vremena, pjesma budućnosti. Nu naprotiv tomu mišljenju možemo ali ustvrditi, da i približno točni račun, jest uvijek bolji, nego li nikakov račun, te da na pozitivnoj podlozi izvedeni račun o raznim gospodarskim pitanjima, jest uvijek sjegurnije i korisnije mjerilo, nego li nekontrolirano mnijenje pojedinca. To nas sve vodi do spoznaje, da razne štete u šumi moramo obračunati na temelju općih zasada nauke o računanju vrijednosti šuma. Riješenje takovih zadaća tim je lakše, što se u uredjenom šum. gospodarstvu lahko mogu pronaći svi oni faktori, koje kod obračuna trebamo, te koji se faktori uz najveće opreze moraju uzimati. Kod toga posla ne smiju se cijene drva iz pojedine slučajne godine uzeti, nego se mora uzeti prosječna cijena od više godina. Obično se uzima prosječna cijena od najmanje 10 godina, a u izvanrednim slučajevima (vjetar, kukci) polučene cijene, ne smiju se u račun uzeti. Drvne mase s kojima se računa, moraju odgovarati prosječnim prihodima dotičnog zemljišta. Sječivi prihod i prihodi proreda moraju se za različite sječne dobe i starost sastojine, u prvom redu iz valjano vodjenih kontrolnih knjiga, a u drugom redu iz prikladnih skrižaljka prihoda i prirasta, uzeti. Kod uredjenog šumskog gospodarstva poznati su i sortimenti, u koje se drvo izradjuje, kao i svi troškovi, koji se kao prosjek za više godina moraju uzeti. Ako se valjana šumska statistika o svemu tomu vodi, mogu se svi ti podaci uz nuždni oprez odmah uzeti. Vrlo je važno razvrstanje drva u sortimente. Ako se drvo prodaje prema dimenzijama, a osobito prema debljinskim razredima, to nam je moguće za veličinu odštete i sječnu dobu vrlo važni kvalitativni prirast ustanoviti. Konačno se mora uzeti nuždni obzir na visinu kamatnjaka. Ne traži se mnogo, ako se zahtijeva, da se za svako gospodarstvo ima posebno kamatnjak ustanoviti; i to gledom na vrst i veličinu posjeda, vrst drva i uzgoja, te ophodnju. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Ako su svi ti faktori uzeti iz samog gospodarenja, to onda razne zadaće o odšteti nije teško riješiti tako, da rezultati podnesu objektivnu kritiku i da budu i nestručnjaku razumljivi. Na osnovu naprijed razloženog navesti ćemo u tu svrhu nekoliko primjera. U šumama, koje su uređene za valjano šumsko gospodarenje, nalazi se stanoviti broj divljači. Šuma bez divljači nije samo za lovca, nego i za svakoga prijatelja i ljubitelja prirode isto, što i lijep i miran park bez ptica pjevačica. Obratno je pako kod velikog broja divljači u šumi nemoguće provadjati šumske kulture bez velikih žrtava za ograde. Oni, koji iz velike ljubavi spram lova, podržavaju u šumi toliko divljači, kao u kakovom zvjerinjaku, jesu najveći neprijatelji lova, jer povijest nas dovoljno uči, da odviše veliki broj divljači u jednoj šumi, jest od veće štete, nego li koristi. Jedino privatnik sa velikim površinama šuma, može u njima podržavati mnogo divljači na štetu šume. Nu što je moguće privatnom posjedniku šume, nije dozvoljeno državi, općini i drugim juridičkim osobama. I tu je najbolja zlatna sredina. Kako se dakle imaju prosudjivati štete, koje divljač u šumi učini? Nema sumnje o tomu, da posjednik šume, koji pravo lova u šumi drugomu proda, mora nositi i štete, koje normalni broj divljači ušumi učini, jer dotični zakupnik lovišta zakupljuje ga radi divljači, koja se u šumi nalazi. Nu pošto se divljač hrani sa biljkama iz šume, to dosljedno tomu ona čini i štetu u šumi. Nepravo i nelogično bi bilo od zakupnika tražiti, da namiri štete, koje u šumi nalazeći se normalni broj divljači učini. Nu teško je pitanje: Sto se ima razumijevati pod normalnim brojem divljači? Mišljenja se u tom pitanju vrlo razilaze, te se ne će protivne stranke u tom pogledu nikada složiti. Dopustivi broj divljači u šumi ravna se po tlu, klimi, položaju, vrsti drva i uzgoja, te načinu hranjenja divljači. U tom pogledu ima toliko odlučujućih faktora, da bi bio |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — vrlo smion čin onoga, koji bi za svaki pojedini kraj jedne zemlje propisao jednak broj divljači. Ispravno bi bilo, da se normalni broj divljači ne prosudjuje po broju komada, nego po veličini šteta, koje divljač u šumi čini. Ako se veće šumske kulture ne mogu podići, ako se stanovita vrst drva uz primjerene žrtve ne može nikako podići, ako su mlada stabla hrpimično gulenjem kore oštećena, ako cijeli urod žira i bukvice divljač poždere, to u tom slučaju ne može biti govora o normalnom broju divljači, Istaći moramo, da površno prosudjivanje štete dovodi često do toga, da se jače štete, učinjene na manjim površinama, pripisuju tobož prekomjernom broju divljači u šumi. Mislimo kod toga na štete, što ih čine srne na mladim kulturama. Jedna hrastova kultura u sredini bukove ili borove sastojine, može od jedne srne, ili čak od jednog laneta, koje se neprestano u toj kulturi zadržaje, biti tako oštećena, da se bez ograde ne može nikako podići. Sjetva žira, bukvice i kestena ne može se s uspjehom svrsi privesti u kraju, gdje se makar prolazno zadržavaju divlje svinje; ako takova kultura slučajno i uspije, ima se za to zahvaliti slučaju, s kojim ali napredan šumo-posjednik ne može računati. Nije dakle ni veličina učinjene štete pouzdano mjerilo za prosudjivanje normalnog broja divljači. Treba pored bogatog iskustva i oštrog opažanja prilika u šumi i na divljači, imati objektivan sud o veličini štete, koju divljač učini, te u stanovitom slučaju pravedno priznati krivnju šumo-posjednika za učinjenu štetu. Dovoljno je istaći, da pored i najmanjeg broja divljači, ne možemo stanovite kulture bez ograde i koje druge zaštite provesti. Tko sjetvu žira, bukvice i kestena u šumi bez zaštite ili ograde provodi, tko stanovitu vrst drva iz nova u šumi pojedince želi uzgojiti, tko mladu jelovu i bukovu kulturu, koje srne rado napadaju, želi u malim površinama bez zaštite uzgojiti, taj se ne može ubrojiti raedju napredne šumo-posjednike, i on ne može s pravom zahtijevati, da mu se šteta namiri. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — Kako u pojedinom slučaju možemo štete visoko procjenjivati, ovisi 0 ustanovama zakupnog ugovora, koje se odnose na naknadu štete. Svrha je naša ovdje pokazati, na koji se način ima procjeniti šteta, koju divljač u šumi učini, bio zahtijev odštete pravedan ili nepravedan Kod toga ćemo na primjerima pokazati, koji zbilji odgovaraju,, da na znanstvenoj podlozi ustanovljena šteta, jest neobično niska i da daleko stoji ispod one, koju čovjek prema svojim osjećajima procjeni. To proizlazi otuda, što štetu čini divljač na mladim kulturama, te što je kod računanja vrijeme diskontiranja vrlo dugačko, uslijed česa je rezultat malen. Praksa obično pregleda ovaj dosta važni odnošaj izmedju sadanje imaginarne vrijednosti i buduće vrijednosti zrelog produkta, te na štetu zakupnika lovišta računa s njegovom budućom vrijednošću. Štete u glavnom nastaju: obgrizanjem lišća, četinja, mladica, pupova, gulenjem kore, glodanjem kore i korijenja, savijanjem mladih stabala prigodom češljanja rogovlja, te žderanjem šumskog sjemenja. Divljač, koja štete u šumi čini, jest od dlakara: jelen, srna, divlja svinja i zec; od pernate divljači jest: gnjeteo (fasan) i tetrijeb. Šumsko drveće, na kojem divljač štetu čini jest: jela, smreka, hrast, grab, jasen, bukva i razno drugo tudje drveće. Temeljna načela za ustanovljenje vrijednosti štete. Prema vrsti učinjene štete i starosti oštećene sastojine, može se vrijednost štete ustanoviti na razne načine, i to: a) Ako se oštećena biljka može kasnije oporaviti, to se šteta ima smatrati kao izgubljeni prirast glavnog sječivog prihoda i prihoda prorede izmedju oštećene i neoštećene sastojine u doba sječe. U tomu slučaju mora se ustanoviti sadanja vrijednost budućih prihoda, koje će sastojina dati, koja vrijednost ie jednaka šteti. Kod ustanovljenja sadanje vrijednosti budućih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — ´ prihoda ne smijemo iz vida izgubiti činjenicu, da će ti prihodi uslijed oštećenja biti apsolutno manji i to bilo uslijed duljeg obgrizanja, bilo uslijed gulenja kore, pa će se za to buduća stabla radi eventualne truleži, zavijenosti debla itd. izradjivati u manje vrijedne sortimente. b) Ako su biljke sasma oštećene, da se moraju novim zamijeniti, to se za oštećene biljke bez obzira na to, da li su naravnim ili ručnim načinom uzgojene, ustanovi troškovna vrijednost, koja se sastoji iz vrijednosti sviju troškova, koje je vlastnik šume od početka pa do vremena oštećenja imao. I. Obgrizanje lišća, iglica, mladica i pupova mladim biljkama (Verbiss). Ta se šteta sastoji u tomu, da divljač može mladu biljku sasma obgrizti, ili rano usadjenu biljku iz zemlje izčupati, ili djelomično obgrizti izbojke i pupove. Na taj se način biljka sasma uništi, ili u svojem razvoju tako zaostane, da nastupi deformacija debla na štetu kvaliteta drva. Prema tomu možemo razlikovati: 1. Potpuno uništenje mlade sastojine obgrizanjem. Ovu štetu čini divljač redovno na branjevinama. Vrijednost štete jednaka je svim troškovima i najvećoj godišnjoj zemljišnoj renti. N. pr. Srne su obgrizle posvema jednu 5 godišnju hrastovu kulturu na površini od 2 jutra. Kolika je vrijednost štete, ako je prihodna vrijednost zemljišta B = 400 K, troškovi za upravu i čuvanje iznose godišnje v = 3 K po jutru, po čemu je V = ^ = Q^g, kulturni trošak C = 60 K po jutru, a p = 37o ? X = (B + V) (l-„p" _ 1) + c 1 „p" - (400 + ~^) (103^-1) + 50 X 1-03´ = 500 X0-,503 + 50 Xl-,593= 137-62 K ili za 2 jutra = 275-24 K. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — 2. Djelomično uništenje samo jednog dijela kulture obgrizanjem. Vrijednost štete jednaka je troškovnoj vrijednosti uništenog dijela i najvećoj godišnjoj zemljišnoj renti, te još i odšteti, koja će uslijed praznina, odnosno nejednoličnosti sastojine nakon popunjenja, nastati. Veličina površine uništene kulture mora se napose ustanoviti i odlučiti, može li se još pošumiti. Ako je kultura podignuta sadnjom biljka u redove, može se površina uništene kulture ustanoviti na osnovu broja uništenih biljka i razmaka redova. Što se tiče one odštete, koja bi se imala platiti radi buduće manje vrijednosti nejednoliko stare sastojine, to se ima prije svega odlučiti, da li će se nastale praznine moći pošumiti ili ne. Ako je pošumljenje bilo ma s kojeg razloga nemoguće, to nastaju praznine i neproduktivne površine, koje će ostati gole sve do sječe postojeće sastojine Kod ustanovljenja visine te odštete, mora se u vidu držati, da će dotične praznine uslijed razvoja sastojine biti sve manje, tako da će u početku gole površine na kraju sasma nestati. Šteta, koja nastaje otuda, da ta površina stoji gola, dakle ne nosi nikakove koristi, jednaka je zbroju godišnjih zemljišnih renta i kamatima upravnog kapitala od vremena učinjene štete, pa do sječe sastojine, odnosno do vremena, kada će te čistine nestati. Ako se te praznine mogu popuniti, to se nastala odšteta ima tražiti u troškovima novog pošumljenja i u manjoj vrijednosti, koja nastaje uslijed lošijeg razvoja tako nastale mladje sastojine; nadalje u manjoj vrijednosti prihoda prorede, u manjoj vrijednosti tla, te konačno u manjoj vrijednosti stabala, koja se nalaze na rubu sastojine, odnosno čistine. N. pr. 1. U jednoj jelovoj sastojini od 15 godina u površini od 5 kat. jut., koja je naravnim načinom podignuta, uništeno je 207o površine obgrizanjem po divljači. Nastale praznine mogu se s jelovim biljkama popuniti tako, da u buduće osim razlike u starosti, ne će od tuda nikakova šteta nastati. Kolika |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 29 <-- 29 --> PDF |
27 — je vrijednost štete, ako je prihodna vrijednost zemljišta B=15 0 K, troškovi uprave, čuvanja, poreza itd. iznose godišnje v = 2 K po jutru, a kulturni trošak c = 20 K po jutru i p = 27o? X = [(B + V) (1V —l) + 20-lV´]X5 X207o = [(150 + 100)0- 3459 + 20-1 3459] X 5 X 207o = 103-40 K. 2. U jednoj 10 godišnjoj smrekovoj sastojim od 2´A ha površine, koja je u redovima od 1"2 m razmaka zasadjena, jest 2360 biljka posvema od divljači uništeno. Od time nastalih čistina može se samo 14 ari sa biljkama crnog bora popuniti, a manje čistine moraju ostati nepošumljene, nu može se očekivati, da će ih do 60. godine nestati, jer će se sastojina sklopiti. Koliko iznosi šteta, ako je prihodna vrijednost zemljišta B = 400 K, troškovi uprave, poreza i čuvanja iznose po hu 5 K godišnje, a kulturni trošak c = 40 K po hu, p = 2V27o? Pošto u razmaku redova 1"2 m ide na ha 6944 biljka, to je u svemu 34 ara površine uništeno, od koje površine se ne može 20 ari pošumiti. Odšteta se sastoji u: a) u troškovnoj vrijednosti 10 godišnje sastojine ua površini od 34 ha; b) u sadanjoj vrijednosti 50 godišnjih zemljišnih renta i kamatima upravnog kapitala kroz 50 godina od površine, koja se ne će pošumiti i koja je u početku 20 ari velika, a kasnije sve manja i manja. Uzmimo, da će na kraju ophodnje ostati od te površine 10 ari golo, to sveukupna vrijednost odštete iznosi: x[(B + V)(lV-l) + c-lV]X034 ha + [(B + V) 0-J 4^4^X0-10 ha = [(400 + 200) (1W -l)+c-lW°] X -´-nnOp " "" fin op 1 . 10 1 X0-34+ [(400+200)-0 02,]´025T-^\~r^XO-lO== i 025 ^ 025 = (600X0-2801+ 40 X l-280l)XO-34+ (600 X O´oas) X 8-5302X0-10. -74-55+12-80 =87-35 K Kod ovog računa imali smo u vidu slijedeće: a) Ponovo pošumljenje čistina s crnim borom ne će biti za buduću sastojinu od nikakovih posljedica; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 28 — b) Od površine nepošumljenih čistina uzeli srao, da će polovica t. j . 10 ari ostati neprivedena šumskoj kulturi. c) Jednostavnosti radi uzeli smo, da su u kapitaliziranoj renti sadržane i sve hrdjave posljedice, koje će sobom donijeti nepošumljene čistine gledom na manje prihode i kvalitet drva. U istinu ne će se time izravnati sve štete, jer će stabla na rubovima čistina razviti jače grane i time tehnički biti manje vrijedna. 3. Posvemašnj e uništenj e pojedini h biljk a obgrizanjem . h U ovom slučaju ima se vrijednost pojedini biljka nadoknaditi. U većini praktičnih slučajeva biti će dovoljno, da se vrijednost pojedine biljke ustanovi po prodajnoj vrijednosti presadnica iz biljevišta. Tako ustanovljena vrijednost pojedine biljke, predstavlja najnižu cijenu, jer se pojedine biljke izvan biljevišta redovno sa većim troškom uzgoje, nego li u biljevištu. U prijepornim slučajevima ustanovljuje se vrijednost na osnovu troškovne vrijednosti: x = (B + V) (l-„p"_l)Xc-lV. Kod toga se mora prije svega ustanoviti površina zemljišta, koju biljka zaprema. Ako se uzme ona površina, koju će biljka u doba sjeće zapremati, to se ta buduća površina mora u račun uzeti; ako će se pako ova sadanja manja površina u koju drugu svrhu upotrijebiti, to se ima ova zbiljna površina u račun uzeti. N. pr. Jedna na samo stojeća 6 godišnja kestenova biljka jest od divljači uništena. Kolika se odšteta mora platiti, ako se uzme u račun površina zemljišta, koju bi biljka u doba sječe zapremala, ako je prihodna vrijednost zemljišta B = 500 K po hu, a troškovi uprave, čuvanja i poreza iznose 4 K po hu godišnje, ako su kulturni troškovi po komadu iznosili 0*60 K, te ako bi biljka u doba sječe zapremala površinu od V? ara i ako je p = 27o? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — x = (B + V) (lV-1) [o^ + c-lV==(500 + 200) (1 02´ - 1) X ^ + 0-6 XI-1,62 = 0-44 X 0-08=^ l-,2 K. 4. Oštećenje sastojine obgrizanj em po divljači. Šteta je jednaka vrijednosti izgubljenog prirasta i to gledom na njegovu količinu i kvalitet. Kvalitet izgubljenog prirasta dolazi u obzir onda, ako je oštećenje pojedine biljke takovo, da je opravdana bojazan, da će nastupiti promjena u formi oštećenog stabla. Šteta u ovom slučaju može se ustanoviti na osnovu: a) prihodnih vrijednosti sastojina; b) prirasta. ad a) Od prihodne vrijednosti neoštećene sastojine, ima se odbiti vrijednost oštećene sastojine, a razlika u vrijednostima jednaka je šteti. Kod izračunanja možemo tako postupati, da uzmemo, da će oštećena sastojina spram neoštećene, doći za toliko godina kasnije do sječe, za koliko je potrebno, da se gubitak na prirastu sasma namiri, ili da uzmemo, da će oštećena sastojina upravo za isto toliko godina kasnije doći do sječe, nego li neoštećena sastojina. Da li ćemo se za jedan ili drugi slučaj odlučiti, ovisi 0 tomu, kakav položaj zauzima sastojina u sjekoredu, u kojem će ona po gospodarstvenoj osnovi morati doći do sječe, te da li doba sječe u opće ne ovisi 0 sjekoredu. Ako postoji djelomični gubitak na prirastu, to se ima starost za broj godina izgubljenog prirasta umanjiti; ako se moramo opravdano bojati, da će oštećenje sastojine obgrizanjem imati posljedica na kvalitet drva, to se i na to mora obzir uzeti; nadalje se mora obzir uzeti i na kasnije vrijeme, u kojem će prihodi prorede unilaziti. Prihodi prorede će za toliko godina kasnije unići, za koliko je prirast izgubljen. U koliko se u opće ne će sječna doba oštećene sastojine promjeniti od one neoštećene, to se kod izračunanja prihodne vrijednosti sastojine mogu kamati od zemljišnog i upravnog kapitala ispustiti iz računa. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — ad b) Veličina štete može se ustanoviti i tako, ako se ustanovi vrijednost izgubljenog tekućeg i popriječnog prirasta. Ustanovljenje tekućeg prirasta u mladjoj sastojini direktnim putem pomoću Presslerova svrdla, jest vrlo teško, pa se u tom slučaju moramo poslužiti sa prikladnim skrižaljkama prihoda i prirasta Ustanovljenje štete na osnovu popriječnog prirasta čini se na prvi pogled najjednostavnije, nu ipak je taj način dosta nepouzdan i samo kod niske ophodnje daje približno točne rezultate, a to za to, što je popriječni prirast jednak tekućem u doba kulminacije popriječnog prirasta. Kod visoke šume leži vrijeme kulminacije popriječnog prirasta u dobi, u kojoj je sastojina tako već odrasla, da joj divljač obgrizanjem ne može učiniti nikakove štete. Od osobite je važnosti ustanovljenje vrijednost i prirasta. Ne radi se tu o tomu, da se vrijednost sadanjeg prirasta stavi jednaka vrijednosti u doba sječe, jer sadanji prirast nastaje na mladoj sastojini i u buduće tek će imati pravu svoju vrijednost. Prema tomu bi došli do vrlo krivih rezultata, kada bi uzeli, da je vrijednost sadanjeg prirasta jednaka onoj u budućnosti, nego se vrijednost sadanjeg prirasta mora ustanoviti diskontiranjem iz njegove buduće vrijednosti. Nu pošto se prirast jedne sastojine odnosi na sječivu drvnu masu i na drvnu masu od proreda, to se u tu svrhu ne smije ustanoviti samo vrijednost jedne ili druge vrsti drvne mase. (Svršit će se1. Osobne vijesti. Imenovanja. Njegova Preuzvišenost gosp. kr. ug. ministar za poljodjeljstvo, obnašao je visokim odpisom od 5. studenoga 1910. broj 8700 predsj. u sjedinjenom statusu državnih šumarskih činovnika u upravi državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, u području kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, imenovati svršene slušatelje kr. ug. šumarske visoke škole u Sćavnici Ivana Korosi-a i Arpada Vole zera, nadalje šumarskog vježbenika kod društva aust. drž. željeznica Antuna Maricsa , privremenim kr. šum. inžinirskim vježbenicima. Njegova Preuzvišenost ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je: Sumarnika i upravitelja gospodarstvenoga ureda ogu |