DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — Kako u pojedinom slučaju možemo štete visoko procjenjivati, ovisi 0 ustanovama zakupnog ugovora, koje se odnose na naknadu štete. Svrha je naša ovdje pokazati, na koji se način ima procjeniti šteta, koju divljač u šumi učini, bio zahtijev odštete pravedan ili nepravedan Kod toga ćemo na primjerima pokazati, koji zbilji odgovaraju,, da na znanstvenoj podlozi ustanovljena šteta, jest neobično niska i da daleko stoji ispod one, koju čovjek prema svojim osjećajima procjeni. To proizlazi otuda, što štetu čini divljač na mladim kulturama, te što je kod računanja vrijeme diskontiranja vrlo dugačko, uslijed česa je rezultat malen. Praksa obično pregleda ovaj dosta važni odnošaj izmedju sadanje imaginarne vrijednosti i buduće vrijednosti zrelog produkta, te na štetu zakupnika lovišta računa s njegovom budućom vrijednošću. Štete u glavnom nastaju: obgrizanjem lišća, četinja, mladica, pupova, gulenjem kore, glodanjem kore i korijenja, savijanjem mladih stabala prigodom češljanja rogovlja, te žderanjem šumskog sjemenja. Divljač, koja štete u šumi čini, jest od dlakara: jelen, srna, divlja svinja i zec; od pernate divljači jest: gnjeteo (fasan) i tetrijeb. Šumsko drveće, na kojem divljač štetu čini jest: jela, smreka, hrast, grab, jasen, bukva i razno drugo tudje drveće. Temeljna načela za ustanovljenje vrijednosti štete. Prema vrsti učinjene štete i starosti oštećene sastojine, može se vrijednost štete ustanoviti na razne načine, i to: a) Ako se oštećena biljka može kasnije oporaviti, to se šteta ima smatrati kao izgubljeni prirast glavnog sječivog prihoda i prihoda prorede izmedju oštećene i neoštećene sastojine u doba sječe. U tomu slučaju mora se ustanoviti sadanja vrijednost budućih prihoda, koje će sastojina dati, koja vrijednost ie jednaka šteti. Kod ustanovljenja sadanje vrijednosti budućih |