DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 29 —


x = (B + V) (lV-1) [o^ + c-lV==(500 + 200)


(1 02´ - 1) X ^ + 0-6 XI-1,62 = 0-44 X 0-08=^ l-,2 K.


4. Oštećenje sastojine obgrizanj em po divljači.
Šteta je jednaka vrijednosti izgubljenog prirasta i to gledom
na njegovu količinu i kvalitet. Kvalitet izgubljenog prirasta
dolazi u obzir onda, ako je oštećenje pojedine biljke takovo,
da je opravdana bojazan, da će nastupiti promjena u formi oštećenog
stabla.


Šteta u ovom slučaju može se ustanoviti na osnovu:


a) prihodnih vrijednosti sastojina; b) prirasta.


ad a) Od prihodne vrijednosti neoštećene sastojine, ima se
odbiti vrijednost oštećene sastojine, a razlika u vrijednostima
jednaka je šteti.


Kod izračunanja možemo tako postupati, da uzmemo, da
će oštećena sastojina spram neoštećene, doći za toliko godina
kasnije do sječe, za koliko je potrebno, da se gubitak na prirastu
sasma namiri, ili da uzmemo, da će oštećena sastojina
upravo za isto toliko godina kasnije doći do sječe, nego li
neoštećena sastojina.


Da li ćemo se za jedan ili drugi slučaj odlučiti, ovisi 0
tomu, kakav položaj zauzima sastojina u sjekoredu, u kojem će
ona po gospodarstvenoj osnovi morati doći do sječe, te da li
doba sječe u opće ne ovisi 0 sjekoredu.


Ako postoji djelomični gubitak na prirastu, to se ima starost
za broj godina izgubljenog prirasta umanjiti; ako se moramo
opravdano bojati, da će oštećenje sastojine obgrizanjem imati
posljedica na kvalitet drva, to se i na to mora obzir uzeti;
nadalje se mora obzir uzeti i na kasnije vrijeme, u kojem će
prihodi prorede unilaziti. Prihodi prorede će za toliko godina
kasnije unići, za koliko je prirast izgubljen.


U koliko se u opće ne će sječna doba oštećene sastojine
promjeniti od one neoštećene, to se kod izračunanja prihodne
vrijednosti sastojine mogu kamati od zemljišnog i upravnog
kapitala ispustiti iz računa.