DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 39 <-- 39 --> PDF |
,*% — 37 — Za pismene radnje bijahu zadana sliedeća pitanja i to: a) prvi dan : 1. U koje doba dozrieva i kada je najzgodnije doba za sabiranje sjemena pojedinih naših glavnih vrsti listovoga i crnogoričnoga drveća? Po čemu se pojedine vrsti sjemenja srodnih vrsti drveća medjusobno bitno razlikuju? Po čemu se sve raspoznaje njihova klijavost i dobrota, kako se ova može i na dulje vremena uzčuvati, a sama klijavost (kojima postupcima i sretstvima) pospješiti? 2. Na pašnjaku njeke zemljištne zajednice, koji je od željezničke stanice odaljen 12 kilometara, nalazi se danas 750 hrastovih stabala. Opišite način kako ćete tvarnu i novčanu vriednost tih stabala ustanoviti, ako se stabla po volji razvrstaju n debljinske razrede. Kod izračunavanja novčane vriednosti imaju se za podlogu računa uzeti oni sortimenti, u koje se danas hrastovina izradjuje. 3. Kako su nastale imovne općine i zemljištne zajednice u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, koji je glavni smisao odnosnih zakona o postanku njihovom i budućem gospodarenju sa zajedničkim imetkom ? b) drugi dan: 1. Opišite vrsti, gradnju, uredjenje i prometna sredstva šumskih željeznica, te njihovu važnost obzirom na uporabu šuma i izvoz drva. 2 Kojima su sve oštetama podvrgnute šumske kulture po životinjama? Nabrojite ih po vrstima, štetnosti prema vrstima drva i dobi kulture, te kako se takovim oštetama može u pojedinim slučajevima predusresti i stati na kraj ? 3. Nakon što je šumski posjed, sastojeći se iz više parcela, sa mjeračim stolom izmjeren i mapiran, imadu se i/računati površine cijeloga posjeda, kao i površine pojedinih djelova, puteva. graba, čistina, livada, vrtova itd., koje se nalaze unutar šume. Opišite dotični račun Koji aparati mogu se u tu svrhu upotrijebiti, kako se račun kontrolira i kako se neizbježive pogriješke izjednače? Ispitu je bilo pristupilo 12 kandidata, od kojih jedan ima ponoviti ispit iz skupine I. iz predmeta a) i b), o dvojica cijeli ispit, dočim su ga položili sliedeća gg. Ivan Č e o v i ć, šumarski vježbenik gjurgjevačke imovne općine; Mihajlo Dere ta, kr. šumarski vježbenik kod kot. oblasti u Sisku; Stevan D o d i g, šumarski vježbenik gradiške imovne općine; Andrija F r u š i ć, šumarski vježbenik gradiške imovne općine; Nikola G r u b i ć, šumarski vježbenik petrovaradinske imovne općine; Dušan J a s i ć, šumarski vježbenik II. banske imovne općine; Ivan M u r g i ć, šumarski vježbenik slunjske imovne općine; Gjuro Paradžikovi ć šumarski vježbenik gradiške imovne općine; te Luka Šnajder , šumarski vježbenik petrovaradinske imovne općine Trgovina drvom. 1. Kod dražbe obdržavane kod kr. šumskogureda na Sušaku na 21. studenoga 1910. predano je bilo u svemu pet ponuda, od kojih su prihvaćene samo dvije i to; a) Tvrdke Franje Olivieri iz Senja, koja je 134 jelovih i 343 bukovih stabala u šumskom predjelu Crnivrh, procjenjenih na K 1.936, dostala za K 2050; zatim 39 jelovih i 191 bukovo stablo, takodjer u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 — Crnomvrhu, procjenjeuih ua K 1.290, za kupovninu od K 1 400; nadalje 176 jelovih, 58 smrekovih i 571 bukovo stablo u šum. predjelu Prošće, procjenjenih na K 4 603, za kupovninu od K 4.750; te konačno 458 bukovih stabala u šum. predjelu Rapain palež, procjenjenih na K 2 563 za kupovninu od K 2.650. b) Grga Ratković iz Krasnoga, koji je 316 jelovih, 88 smre kovih i 90 bukovih stabala u šumskom predjelu Lomska Duliba, procjenjenih na K 4.576, dostao za iznos od K 5.160. 2. Dražba raznovrstnih stabala godišnjega prodaji namjenjenoga etata u šumama otočke imovne opčine, koja je obdržavana u Otočcu dne 23 studenoga 1910., ostalaje bezuspješna, jernije stigla ni jedna ponuda 3. Kod dražbe obdržavane na 28. studenoga 1910. kod gradskog a poglavarstva u Petrinji, je 9 366 hrastovih stabala u gradskoj šumi „Kotar", procjenjenih na K 650.174, dostalo Bergerov o dion . društvo u Zagrebu za K 692.666. 4. Dražba obdržavana kod kr. kotarske oblasti u Križevcima na 29. studenoga 1910. vrhu 715 hrasto/ih stabala iz šume z. z. Gradec , procjenjenih na 43.721 K. 86 lili, ostala je bezuspješna — nije naime stigla ni jedna ponuda. 5. Kod dražbe obdržavane na 30. studenoga 1910 kod gradskog a poglavarstv a u Požegi, je 1 382 hrastova stabla u gradskoj šumi Dugi Jarčić, procjenjenih na K 11.506, dostala Neus chl oss o va tvornica tanina iparopilad. d. u Sušini—Gjurdjenovcu za K 14.800. 6. Kod dražbe obdržavane na 1. prosinca 1910. kod kr. ko tarske oblastiu Požegi, je 1711 hrastovih stabala u šumi z. z. J a g up 1 ij e, procjenjenih na K 54.208. dostala Neuschlossova tvornica tanina i paropila d. d. u Sujšini—Gj urjdj eno vcu za iznos od K 54.800. 7. Kod dražbe obdržavane na 5. prosinca 1910. kod kr. šumarsko g ravnateljstva u Zagrebu je 468 bukovih trnpaca sa 156 07 m*´, zatim 58 prostm. bukovih ciepanica i 368 prostrm. bukovih oblica u I. i 2. okružju II. sjekoređa kr. šu mar i j e u K a Ij u dostao Petar Radovanović iz Gornje Vaši za iskličnu cienu od K 200 8. K dražbi obdržavanoj kod kr. kotarske oblasti u Kutini na 10. prosinca 1910. su na 392 hrastova stabla u šumi z. z. Slatina , sa iskličnom cieuom od 7023 K 71 fil, stigle dvije ponude, od kojih je bila povoljnija ona Rudolfa Bachracha iz Zagreba, te je glasila na K 5158. Pošto je i ona bila ispod isklične ciene, to je predložena skupštini ovlaštenika, čiji zaključak nam nije poznat. 9. Kod dražbe obdržavane na 13. prosinca 1910. kod kr kotarske oblasti u Delnicama je 129 jelovih stabala z. z. L i č, procjenjenih na 4122 K 87 fil. ostalo neprodauo, docira su 33 jelova stabla z. z. F uži ne, procjenjena na 1646 K 99 fil, prodana za 1686 K; nadalje je 15 jelovih i omorilčovih stabala z. z. Vrata , procjenjenih na 516 K 64 fil., prodano za 531 K; te konačno je 11 jelovih stabala z. z Benkovac , procjenjenih na 478 K 28 fil., prodano za 501 K. — Imena kupaca nisu nam na žalost poznata. 10 Kod dražbe obdržavane na 14 prosinca 1910. kodgospodar stveiyoga ureda imovne općine u Ogulinu, polučen je sliedeći uspjeh. |