DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 3 — Križevačka imovna općina u slovu i broju. (Socijalno-ekonomska monografija.) Piše B. Prirodni pojavi skup su učinaka, koje utvrđujemo iskustvom, a tek pošto su ovi utanačeni, znanost ih raspreda u sile i faktore, a ove u snošaje elemenata — i na tom gradimo pravila. Isto tako biva i sa socijalnim pojavima koli u općenitosti — u državi, toli pojedinog kraja. Već je pozitivista Comte spoznao, da, košto biva u ostaloj prirodi, imade stalnih zakona i moralnog područja, Toqui]le bilježi nemoć zakonodavca pred naravskim društvenim zakonima, a davno je pred njima rekao Ciceron: »Onaj, koji hoće, da raspravlja o općem dobru, treba da imade pojam te općenitosti«. Ne ćemo ovdje duljiti sa socijološkim teorijama Gumplovića i ostalih, niti razvijati tumačenja Spencerovih o društvu, već nam je istaknuti, da se danas neda oteti ni ekonomija, a ponajpače šuma, pogotovo onih, koje su vlasnost većine pučanstva nekoga kraja, niti se ona dade svesti u racijonalno gospodarenje bez obzira i veza na društvene pojave kraja i pučanstva, u čijem se teritoriju one nalaze. Ne trebamo isticati narodno-ekonomske važnosti šuma i njihovog gospodarenja, niti ćemo naći jednog državoslovca, narodnog ekonoma, ili šumarskog auktoriteta, koji bi po opći razvoj nekog kraja, zanijekao važnost šumskog gospodarenja Šume imovne općine vlastnost su pravoužitnika-Graničara, dakle većine pučanstva svog teritorija. Može li se dakle pomisliti gospodarenje tih šuma bez obzira i bez veza na ostale socijalne prilike njenih članova, dok su ovi vezani trajnim i zajedničkim interesima, koli moralnim, toli materijalnim. Može li se govoriti o budućem gospodarenju te imovine, a da se ne ispitaju dosadanje prilike i uplivi na razvitak pučanstva i gospodarenje šuma imovne općine. Držati je po tome, da ne griješimo donašajuć temelje, na kojim se imade osnivati buduće gospodarenje šuma imovne op |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 — ćine križevačke, pošto smo nastojali, da analizujemo dotadanje pojave rastavivši ih u faktore. Gledati ćemo, da ne donesemo tek silhouettu, već pravu sliku socijalno-ekonomske monografije imovne općine križevačke, istaknuvši njen plasticitet brojevima, a razdijelivši čitav materijal u dva dijela t. j . u opći i specijalni. I. Teritorij imovne općine križevačke proteže se: Istočna duljina Sjeverna širina Točka od Ferra ođ ekvatora Najsjevernija na Kalniku ... . 34° 12´ 40" 46° iC 54" 34° 35´ 8" 45° 27´ 58" Najzapadnija na Lonji t 34° 2´ 40´ 45° 40´ 0" Najistočnija na Ilovi 34° 47´ 13" 46° 40 7" Sa zapadne strane omedjašuje ovaj teritorij potok Kamešnica. Koruška, Glogovnica i Lonja, sa juga ravnica obale Česme i sljeme Moslavačke Gore, sa istoka Ilova i Česma te podnožje Bilo-gore, dok ga na sjeveru zatvara greben Porutina u Kalničkom Gorju. Sa teritorijem imovne općine križevačke graniči bivši Provincijal križevačke i zagrebačke županije sa sjevera i zapada do najjužnije točke, gdje mu je susjed požežka županija (naročito Gradiška imovna općina), a uz cijelu istočnu stranu stoji đurđevačka imovna općina. Time bi u glavnini crtama opisali položaj kraja imovne općine križevačke od Kalnika strmog do šumovite Garjevice — od Lonje, Glogovnice i Ilove do podnožja rodnog Bilo-gorja. Najviša točka ovog kraja jest vrh: Oberste Humke u Garjevici brojeći 482 m. nad morem, a najniža točka leži u koritu Česme ispod Vezišća 100 m nad morem. Ljekovito Apatovačko vrelo, legendarni Kaluđerov Grob i razvaline mističnog Garić-grada podaju našem kraju neku ro |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5 — mantičnost. Valoviti terain, isprekrižan manjim potocima, koji pritiču vodama jur spomenutim; diže se k sjeveru Kalniku i Bilu, a na jugu Moslavačkoj Planini spuštajuć se u ravan sredinom svojom koritu Česme. Granitna osnovka Garjevice tvori u nizinama valovite ravnice, a u brdima nježno zaobljene glavice, prekrivene lapornim škriljavcima i kongerijskim naslagama. Uz granitne provaline vidjamo litavsko vapno, bjelutkovac, dolomiti modrušastu ilovinu. Tvorevina jurskog vapna stvara Kalnik obkoljen ceritijskim laporima i kongerijskim naslagama. Uz litavsko vapno, brusilovac, glinu i pješčenike lome se sad bijeli vapnenjaci, sad sivi lapori. Neogenske pješčane naslage predbrežja Kalnika i Moslavačke Planine (Garjevice), kriju u sebi sad jače, sad slabije naslage mlađe formacije mrkog ugljena (lignita). Uz Ilovu, Lonju i Glogovnicu, ponajpače u dolu Česme proteže se diluvijalni šljunak i brusnica uz naplivene tvorevine aluvija. Prema opredjelenju zagrebačkog meteorološkog observatorija stojimo ombrološki u porječju Save, Česme, Lonje i Ilove, pak nam mogu u tome služiti motrenja na postajama u Bjelovaru, Križevcima, Carevdaru, Garešnici, Grubišnom polju. Gornjoj Jelenskoj, Kapeli i Vučjim Jamama (šuma Marča). Popriječna množina oborina iznaša: u siječnju 36´0 mm. veljači 30 0 » ožujku 50 7 » travnju 68 4 » svibnju 82-4 » lipnju 107-2 » Iznos 374-7 mm |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 Prenos 374´7 mm. srpnju 88-7 » kolovozu 85"5 » rujnu 55´0 » listopadu 74´0 » studenom 56"5 » prosincu 43´9 » Ukupno 778-3 mm. godimice. Maksimalna toplina dosiže do + 30" C, a najniža ne pada ispod — 30" C. Naš bi teritorij prema tome spadao po podnebju u okolinu sa ljetnim kišama, u istočno-alpinski predjel, u pokrajini prelaza izmeđ mediterana i baltika. Prava je zima kratka, proljeće nestalno, u kojem se vraća više puta glogova zima. U lipnju nastaje na jednom nagla suha toplina, koja traje do u jesen tako, da dozrijeva loza i heljda. Manjak kiša nadomješta bogata rosa, a u jesen česte magle. Zima je većinom hladna i mokra. Općenito možemo reći, da stojimo podnebjem i nadmorskom visinom u zoni pšenice, kukuruza i djeteline do visine gdje radja vinograd — dakle hrasta lužnjaka, bresta, jasena i graba, do kitnjaka kestena i bukve. Željeznička pruga Žakanj—Zagreb ulazi u teritorij imovne općine kod Lepavine, izlazeć prelazom Glogovnice ispod sela Kloštra. Od Cubinca do Bjelovara juri željeznicaprolazeć imovnom opdinom, spajajuć Križevce preko Svetog Ivana Žabnoga, Rovišća i Bjelovara sa Viroviticom. Lonjsko-poljska pruga pružila je svoje tračnice od vode Lonje ispod Lipovca do Česme ispod Obedišća. Drumovi iz Križevaca u Koprivnicu i Rasinju presijecaju imovnu općinu. Iz Kloštra Ivanića vodi drum preko Dubrave i Hagnja do Svetog Ivana Žabnoga, gdje se dijeli prema Bjelo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 9 <-- 9 --> PDF |
_ 7 — varu i prema Križevcima. Gradjena cesta spaja Bjelovar preko Stefanja i Čazme sa Graberjem, gdje se cijepa smjerom Kloštru i tvrđi Ivaniću i smjerom Vojnom Križu prema Ludini. Drum iz Bjelovara polazi Ivanskom, Berekom i Garešnicom do Međurića u Slavoniju, a isto tako priključci iz Garešnice Velikim Zdencima i Uljaniku. * * * Godine 1871., kada je razvojačena Varaždinsko-križevačka 5. krajiška pukovnija, brojila je dvanajst krajiških kumpanija sa 192 krajiška sela i to: I. Vukovje sa selima: Vukovje, Kaniška Iva, Ciglenica, Kapilica, Bršlja kumpanija, nica, Kutinica, Čaire, Stupovača. 8 sela II. Garešnica Garešnica (dolnja), tCajgana, Tomašica, Palešnik, ZđenSar, kumpanija, Pašijan, Mlinska, Popovao, Prokop, DiSnik. 10 sela III. Hercegovac Hercegovac, Klokočevac, Veliki Zdenci, Trnova, Lađislav, kumpanija, Trnovitica. 6 sela IV. Berek Berek, Krivaja, Šimljana, Šimljanica, ISamarica, Šimljanik, kumpanija, Pođgarid, Gornja Garešnica, Oštri Zid, BegovaSa, Koštaj no1.9 sela vac. Nova Plošćica, Stara PloSćica, RuSkovac, Potok. V. Ivanska Ivanska, Rastovac, Stari Laminac, Novi Laminac, Štefanje, kumpanija, Blatnica, Narta, Kolarevo Selo, Utiskani, Đurđid. Sređska, 16 sela Babinac, Petrička, Martinac, Šušnjara, Križić. Čazma (trgovište), Vrtlinska, Pobjenik, Suhaja, Grabovnica, VI. Čazma Miklouš, Bojana, Daskatica, Vagovina, Siščani, Komaševac,´ V kumpanija, Draganac, Milaševac, Dereza, Prokljuvani, Bosiljevo, Dragi 18 sela Cevac, Carina. VII. FarkaSevac Farkaševac, Bolč, Majur, Brezine, Mački, Praščevac, Zvonik, kumpanija, Žavnica, Haganj, Lubena, Cugovac, Grabrid, Fuka, Habja19 sela novac, Vlaška Kapela, Vukšinar, IvanCani, Katial, Markovac. Gudovac, Prgomelje, Stančić, Raid, Tuk, Žabjak, Draganić, VIII. Guđovac Kakinac, Podgorci, Predavač, Klokočevac, Stare Plavnice, kumpanija, Nove Plavnice, Sredice, Brezovac, Novi Pavijani, Kokinac, 21 selo Obrovnica, Galovac, Korenovo, Stari Pavijani, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 Križ (vojni), Novoselec, Obedišde, Okešinac, Vezišce, Hrastil- IX. Križ nica, Johovac, Širinar, Deanovar, Bunjani, Sume5ani, Sovari, kumpanija, MarŽani, ObSevac, Palanfiani, Dabri, Šušnjari, Prujarovac, 20 sela KonšCani, Re5ica Kloštar Ivanić, Lipovac, Ščapovao, SoboCani, Graberje, De- X. Kloštar Ivarešani, Caginec, Prkos, Dolnji Šarampov, Gornji Šarampov, nid kumpanija, Lonja, Predavač, Čemernica, Križci, Bešlinac, Obreška, Mar5a, 22 sela Mostari, Marinkovac, Zvekovac, Prnjarovac, Lipovčani. XI. Sveti Ivan-Sveti-Ivan Žabno, Predavao, Stari Glog, Remetinac, Tu5eŽabno nik, Buzađovac, Poljana, Cubinac, Bukovje, GraCina, Brezovkumpanija, Ijani, Novi Glog, Lađinac, Cjepidlak, KovaCevac, Kraljevac, 22 sela Rovišće, Markovac, Hrsovo, Kenđelovac, Kuštani, Cirkvena. XII. Vojakovac Vojakovac, Osjek, Apatovac, Carovdar, Branjska, Sesvete, kumpanija, Rašdani, Sveti Petar-Čvrstec, Trema, Đurđic,Leme§, Kloštar, 14 sela Lepavina (kmestvo samostana Lepavine). Godina 1874. kada pada segregacija imovne općine Križevačke od državnih šuma Varaždinsko-Križevačke 5. krajiške pukovnije, spomenutih je 192 sela sačinjavalo 12 upravnih općina, noseći imena bivših kumpanija. Danas sačinjavaju 195 sela, dočim se je Stari i Novi Laminac stopio u jedno selo pod imenom Laminac, selo Štefanje raspalo se je u selo Štefanje i Staro Selo, selo Petrička razdijelilo se u Dolnju i Gornju Petričku, Vojakovac se raspao u Vojakovac i Bošnjane, a Vrtlinska u Vrtlinsku i Pavličane. Bivša satnija, odnosno politička općina Ivanska, razdvojila se je u političku općinu Ivansku i Štefanje, a općina Hercegovac u Hercegovac i Velike Zdence. Od općine Vojakovac otpalo je selo Branjska i svedeno upravi općine Sokolovac, a od općine Vukovje prešlo je selo Ciglenica u upravu općine Garešnica. Prema tome na teritoriju imovne općine križevačke danas nad 195 sela upravlja petnajst upravnih općina. Sav naš kraj spada bjelovarsko-križevačkoj županiji sa sjedištem u Bjelovaru, sudbenom stolu i financijskom ravnateljstvu u Bjelovaru. Političku i sudbenu upravu pako pokazuje nam slijedeća skrižaljka: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kr. kot. oblast i kr. kot. suđ Koprivnica Križevci Bjelovar Čazma Upravna opdina Sokolovac Vojakovac Sveti Ivan Žabno FarkaSevac Guđovac Ivanska Štefanje Čazma Križ Kloštar Ivanid Sela Branjsko, Lepavina. Apatovac, BoSnjaci, Carovdar, Đurđic, Kloštar, Lemeš, Marinovac, Osjek, Sveti Petar-Cvrstec, Raščani, Sesvete, Trema, Vojakovac Buzadovac, Bukovje, Brezovljani, Cirkvena, Cubinac, Cjepiđlak, Novi Glog, Stari Glog, GraiSina´ Hrsovo, Kenđelovac, Kraljevac, Kovačevac, Ku- Stani, Ladinac, Markovac, Poljana, Predavao, Remetinac, RoviSće, Sveti Ivan-Žabno, Tuženik. B0I6, Brezine, Cugovac, Fuka, FarkaSevac, Grabrid, Habjanovac, Haganj, Ivančani, Kabal, Lubena, Markovac. Mački, Majur, Praš5eyac, Srpska Kapela, VukSinac, Zvonik, Zabrđe, Žavnica. Brezovac, Draganid, Galovac, Gudovac, Kloko- Cevac, Kakinac, Kokinac, Korenovo, Obrovnioa, Novi Pavijani, Stari Pavijani, Nove Plavnice, Stare Plavnice, Podgorci, Predavač, Prgomelj, Raić, Stsnčid, Sredice, Tuk, Žabjak. Babinac, Đurđic, Ivanska, Kolarevo Selo, Križić, Martinao, Narta, Dolnja Petrička, Gornja PetriCka, Rastovac, Sređska, Utiskani. Blatnica, Laminac, Štefanje, Staro Selo, Šušnjara. Bojana, Bosiljevo, Daskatica, Dereza, Draganac, Dragičevac, Cerina, Čazma, Grabornica, Komuševac, MilaSevac, Miklouš, Pobjenik, PavliCani, Frokljuvani, Siščani, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska. Bunjani, Dabci, Deanovac, Hrastilnica, Johovac, Konščani, Križ, Marčani, Novoselec, Občevac, Obedišde, Okešinac, Prnjarovac, Palančani, Rečica, Sovari, Širinac, Sumečani, Šušnjari, Vezišće. Bešlinac, Caginac, Čemernica, Derešani, Graberje, Kloštar Ivanid,Krišci, Lipovac. Lipovčani, Lonja, Marča, Marinkovac, Mostari, Obreška, Prkos, Predavač, Prnjarovac, Šj5apovec, Sobočani, Gornji Sarampov, Dolnji Sarampov, Zvekovac. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 12 <-- 12 --> PDF |
10 Kralj. kot. Upravna oblast i kr Sela opdina kot. sud BegovaCa, Berek, Gornja Garešnica, Kostajnovac, Krivaja, OStri Zid, Potok, Pođgarid, Stara Plog- Berek ćica, Nova Plošdica, RuSkovac, Samarica, Šimljanik, Šimljana, Šimljanica. DiSnik, Ciglenica, GareSnica, Kajgana, Mlinska, GareSnica PaSijan, PaleSnik, Prokop, Popovao, TomaSica, ZdenSar GareSnica Bršljanica, Čaire, Kapelica, KaniSka Iva, Kutinica, Vukovje Stupovača, Vukovje. Hercegovac. Klokočevac, Ladislav, Trnovitica, Hercegovac Trnava. Veliki Veliki Zdenci Zdenci Općina Gudovac bira U svoju samoupravu 24 vijećnika » Farkaševac » 7y » n 12 » » Ivanska « yt 9 n 12 Tt tt Čazma rt n 18 1 yj J) n Kloštar Ivanić » » n M 18 » y> Vojni Križ 18 n » » » n » Stefanje n » » » 12 r » Berek » Ji ?j )J 18 n n Garešnica » 7i 12 ?? » n » Hercegovac »j » 9 » 12 n » Vukovje V 0 V n 18 n n Veliki Zdenci ?? n » D 12 » » Sokolovac n 51 V 7f 18 n » Sv. Ivan-Žabno » » n 12 )) » ? i Vojakovac n »J » n 18 » Još nam je spomenuti jedno mjesto na teritoriju imovne općine, a to je grad: Tvrđa Ivanić ili Ivanić-grad. Ma da je |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 pripadao položajem i upravom Varaždinsko-križevačkoj 5. krajiškoj regimenti, nisu zanj segregirane šume imovne općine — već je za njega i nadalje ostala služnost u državnim šumama. Centrum krajiškog Varaždinskog genaralata ,grad Bjelovar"^ nije ni za granice smatran teritorijem Križevačke, već 6. Varaždinsko- Đurđevačke regimente. Selo Lepavina jest svojim teritorijem na tlu imovne općine križevačke, no seljani Lepavine nisu bili obligatni krajišnici, već kmetovi, sluge i radnici manastirski — manastira Lepavine. Ova tri mjesta ispustiti ćemo stoga iz naše rasprave i tek spominjati u koliko su vezana sa im,ovnom općinom. Da dademo jasniju sliku o samoupravi naših općina, donašamo primjera radi zaključke računa prihoda i rashoda godina 1906 i 1907. te namet u "f^, što SU ga U tim godinama plaćali općinai i. Prihod Rashod Namet Općina 1906. 1907. 1906 1907. 1906 1907. K f. K f. K f. K f. 0/. Guđovac . 33230 43 35030 43 51847 38 53796 43 35 36 Farkaševac 11453 77 21283 84 26202 53 33477 06 50 42 Ivanska 12509 91 19681 71 28727 76 29577 24 77 46 Čazma 25085 07 28480 73 40562 43 43916 83 45 45 Kloštar Ivanić ... . 26468 47 31601 63 3;077 99 39029 20 20 15 Vojni Križ 24484 71 26977 12 30111 78 29738 50 15 10 Štefanje 7721 67 7737 01 13287 92 12836 78 60 64 Berek ... . 14635 27 17040 07 26215 57 28954 21 43 47 Garešnica 31270 84 40865 90 62691 00 64518 14 63 70 Hercegovac 16364 88 1964P 25 29871 43 33670 36 70 72 Vukovje 12381 a? 14209 47 23381 24 2817 i 49 54 63 Veliki Zdenci 12884,88 12124 16 17511 58 16163 32 42 37 Sokolovac^ 21537 84 29172 84 35642 10 37144 94 34 26 Sv. Ivan-Žabno- 33483 ´ ^8 80541 98 46247 07 43193 99 40 39 Vojakovac 36450 00 35256 64 69176 00 69038 00 85 81 Godine 1871. graničari stanujući u Varaždinsko-križevačkoj pukovniji bili su rimo-katolici (697o) i grčko-istočnjaci (3l7o), a vjernici tih dviju slijedba kršćanskih čine i danas većinu pučanstva, dok je tek neznatno postotak grčko-istočnjaka pao u korist ostalih vjera, dok je katolika 7o ostao nepromjenjen, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — Vjerske prilike rimo-katolika uređjene su cesarskim patentom od 5. XI. 1855. kojim je proglašen konkordat, kao što i u ostaloj Hrvatskoj i Slavoniji, sa svim promjenama, koje su u tome kasnije nastale. Rimo-katoličko pučanstvo našeg kraja podpada u vjerskim pitanjima pod nadbiskupiju zagrebačhu. Archidiako-kotar župe; Bjelovar, Nevinac. nat Bjelovarski Kalnički kotar župe: Carovdar, Cirkvena, Sveti Petar-Cvrstoc, Cirkvenski Đurđic, RoviSće, Sv. Ivan-Žabno. kotar župe: Glogovnica, Gradec. Križevački Archiđiako-kotar župe: GareSnica, Hercegovac, Kaniška Iva, Lanat GareSnički dislav, Stara PloSčica, Tomašica, Trnovitica. Čazmanski kotar župe: Vrtlinska, Križ. Moslavački kotar župe: Čazma, Draganac, Ivanid Grad. Ivanska, - IvaniSki KloStar Ivanić, iSiklouš, Samarica, Štefanje. U svemu 27 rimo-katoličkih župa. Grčko-istočna crkva uredjena je najvišim reškriptom od 10/VIII. 1868. 0 zaključcima srpskog narodnog sabora od godine 1864/65. Po tome spadaju grčko-istočnjaci teritorija imovne općine križevačke, pod patrijarhat i arhiepiskopat karlovački, dijecezu pakračku, a protopresviterat bjelovarski i to parohije: Bjelovar, Veliki Zdenci, Narta, Novi Pavijani, Pašijan, Bršljanica Lipovčani, Vukovje, Stupovača, Rovišće, Bolč, Srpska Kapela, Vojakovac, Manastir Lepavina i kapelnije Sredska i Gaberje. Na broju 17 njih. Župe rimo-katoličke stoje pod pokroviteljstvom Njegovog Veličanstva, a župnike imenuje na predlog nadbiskupa ban i beru pladu iz nadležnog poreznog ureda, dok grčko-istočno |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 13 žiteljstvo bira svećenstvo, a plaća se h parohijala, koji plaćaju vjernici sami postotkom na porez. Pred par godina prešlo je nekoliko grčko-istočtijaka na grčko-katoličku vjeru te je za njih uspostavljena u dekanatu stolnom eparhije križevačke, župa Dišnik i uvedena ekspozitura (dušobrižničtvo) u Prgomeljima. Naseljenici evangeličke reformirane crkve imadu svog svećenika u Bršljanici i blišnjem Hrastovcu u požeškoj županiji a Izraeličani bogomolje u Bjelovaru, Križevcima i Daruvaru Na teritoriju imovne općine stoji samostan Franjevaca u kloštru Ivaniću i manastir u Lepavinama. Pučkih škola ima na teritoriju imovne općine 66 sa 91 učiteljem i to u slijedećim mjestima: Gudovac, Predavač, Podgorči. Novi Pavijani, Nove Plavnice^ Ivanska, Dolnja Petrička, Narta, Sredska, Farkaševac, Bolč, Srpska Kapela, Fuka, Haganj, Vojakovac, Sveti Petar-Cvrstec, Carovdar, Đurđic, Apatovac, Osjek, Sv. Ivan-Žabno, Poljana, Rovišće, Cirkvena, Štefanje, Križ, Dabci, Šušnjari, Čazma, Miklouš, Draganac, Siščani, Cerina. Kloštar Ivanić, Gornji Sarampov, Lipovčani, Mostari, Caginac, Berek, Kostajnovac, Samarica, Oštri Zid, Nova Plošćica. , Stara Plošćica, Gornja Garešnica, Simljanica, Vukovje, Kaniška Iva, Bršljanica, Stupovača, Kapelica Čaire, Rogoza (Stupovača), Hercegovac, Ladislav, Trnovitica, Veliki Zdenci, Trnava, Garešnica (dolnja), Pašijan, Palešnik, Toraašica, Popovac, Dišnik, Klokočevac i Kajgana. Sve spomenute škole su opće pučke škole sa nastavnim jezikom hrvatsko-srpskim. Osim ovih imade srpska pravoslavna konfesiona škola u Bjelovaru, sa nastavnim jezikom srpsko-hrvatskim i u nju polazi gdjekoje dijete pravoužitnika iz obljižnjih sela. U Galovcu podignuta je julijanska škola sa madžarskim, a u Mlinskoj konfesionalna evangelička sa njemačkim nastavnim jezikom. * * * Govoreći o pučanstvu imovne općine križevačke ne ćemo se držati francuskog filozofa Micheleta, ubrojivši u puk i javne |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 — službenike, a ne ćemo se držati niti običajnih jedinica duša (osnovke teološke i militarističke), već raoderno-socijalne jedinice — obitelji — ekonomski rečeno: ognjišta. Uza sve to valja nam ipak i miraegredce navesti, da je godine 1871. brojila imovna općina križevačka do 59.000, a godine 1909. preko 94.000 duša. Interesantnijejezanas pregledati sliedeću skrižaljku ognjišta: God. 1871. God 1884. God. 1889 rS gfcci a > . a a . Satnija odnosno općina ft a, %m 53 . 2´-´ broj ognjišta Vojakovac Sv. IvanŽabno890 379 4 29 816 1095 799 3018 17 75 1(´51 1190 1018 1083 33 107 Farkaševac 343 16 793 761 32 IGOO 938 62 Guđovac . Čazma 6!)3 453 51 30 IV 81 1224 1152 1180 129 44 1447 1550 1214 1341 233 i 09 iVanska 434 5 10 9 973 46 1193 1137 56 Berek 3b7 13 f-26 886 40 1030 897 133 Kloštar Ivanid 144 46 889 815 74 1063 843 220 Križ Vukovje Garešnica S62 454 461 28 17 24 1084 6f)3 839 1056 629 796 28 24 ! 43 ]268 1066 1005 1122 939 845 146 127 160 Hercegovac 386 7 881 84.´^ 36 1026 908 117 Ukupno 4866 272 11498 10910 588 13888 12285 1603 Ova nam skrižaljka pokazuje kako su se množila ognjišta od god. 1871. do 1889., ona nam predočuje sliku kako su se dose- Ijivali naseljenici negraničari. Valja nam pri tom spomenuti da je broj nečlanova graničara malo ili ništa porasao, a to stoga, što su neobligatni graničari živili jur za Granice kao pojedine obitelji ne čineći zadruga. Istaknusmo ovo ovdje radi boljeg razumjevanja data, koje nam daje skrižaljka. Znatno se je promjenila slika i broj ognjišta nakon toga, pak će nam niže stojeći brojevi predočiti sliku nakon revizije katastra pravoužitnika obavljene 1906. naročito stanje god. 1909, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Krajišnika Naseljenika Opdina a o 1> 0 3 r^ CD o =« s .d a °;S 01 u g li |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 18 <-- 18 --> PDF |
-^le prama 50 tuđinskih, u Pašijanu 80 graničarskili prama 65 tu đinskih, u Palešniku 71 graničarsko prama 12 slavenskih i 42 tuđinska, u Galovcu 79 graničarskih prama 1 slavenskom i 35 tuđinskih. U Hercegovcu od 193 ognjišta 97 su graničarske a 96 slavenskih, u Velikim Zdencima od 218 ognjišta imade 108 graničarskih, 109 slavenskih i jedno tuđinsko. U Gornjem Sarampovu od 112 ognjišta imade 72 graničarska, 36 provincialska i 4 slavenska, u Križu od 184 ognjišta imade 115 graničarskih, 51 provincijalsko, 6 slavenskih i 12 tuđinskih. Po narodnosti graničari su svi Hrvati ili Srbi, ter se po vjeri katolici nazivaju Hrvatima, a grčko-istočnjaci Srbima. Naseljeni provincijalci većinom su iz Zagorja, Međumurja i Primorja. Naseljeni Slaveni većinom su česi i Moravci, manje Kranjci i Štajerci. Tuđinci su većinom Madžari i Njemci. 0 čisto autohtonom žiteljstvu u Krajini ne možemo govoriti. Razlogom tome jesu turske navale u Balkanu, te bježanje balkanskog žiteljstva iz svoje domaje pred turskim igora, naseljujud mirnije krajeve jačih imperija. Koli križevačka toli đurđevačka Krajina prvi su dijelovi naše domovine, koji su od Turaka opet natrag osvojeni i činili branik pred nekrstom, koji je harao Slavonijom. Natrag osvojeno tlo bilo je krunsko dobro, a uz ostali domaći živalj naseljivano je uz vojne uvjete, iz svih krajeva monarhije kao i pridošlicama sa Balkana (i po koja čak iz grčkih otoka), koja su bježala pred silom Turadi. Lopašićeva Monumenta confinaria, krvave stranice hrvatske povjesti, utvrdjuju nara činjenice ovdje istaknute. Za mirnije kasnije doba vojevali su naši Krajišnici kao stupovi države i krune u dalekim njemačkim krajevima doprli su čak u Spaniju u španjolskom naslijednom ratu, borili se u Italiji i Madžarskoj. Svi ti ratovi, sva ta putovanja donijela su ako i najmanje, a to ipak novih elemenata. Regiments-komando naseljivalo je sad pojedince uzadruživši ih krajiškim zadrugama, sad pak cijele krajeve naseljenicima. Tako vidjamo Krajišnike u Novim Plavnicama (Penija), koji su porijeklom Česi. Pojedina |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 19 <-- 19 --> PDF |
^ 17 — imena kao Kavur, Halas, Majer, Bota, Hasperger, Senber itd. nepokazuju nit slavskog, a kamo li hrvatsko-srpskog porijekla. Primjetiti nam je, da je k tome prije okupacije Bosne i Hercegovine mnogo prebjeglica nastanjeno u ovom kraju, koji su se vratili u jeseni 1878. natrag — ali gdjekoji je od njih ovdje ostao. Ma da je uz ostavši domaći i pridošli heterogeni živalj stvorio današnje pučanstvo varaždinsko-križevačke Krajine, a vojni komando njemstvo širio, uza sve to je većina žiteljstva zadržala narodno obilježje hrvatsko-srpsko. Narod je to priprost, pošten i pronicav sa svim slavenskim vrlinama i manama — voli priču i pripovijest, a sastaje se rado svetkom i nedeljom u sastanke, na crkvene godove i sajmove. Lijepu riječ prihvaća, a šalu šalom odbija, dok nevoli mrkosti i nepristupačnosti. Strepi nad svojinom, pa se za međaše svađa i pravda. Muškarac nije tako radišan, košto je žena graničarka. I danas je u krajišniku ostao neki kult vojsci i oficiru. Starci rado pripovijedaju o doživljajima u ratovima, a mladi vole pjesan, igru i igranku. Žiteljstvo je ovog kraja zdravo i jako, a podpada pod slijedeće zdravstvene općine: (Vidi skrižaljku na 18. strani). Javne ljekarne su u Garešnici, Križu, Kloštru, Ivaniću i Čazmi na teritoriju imovne općine križevačke, dok primalja imade više i u pojedinoj općini. Pomor je godišnji prema broju pučanstva popriječno 16 do 207o, većinom staraca i djece. U okolici Čazme i Križa vidjamo još drvenih kuća od hrastovih mostnica, stare zadimljene prostrane zadružne kuće izčezavaju, dok se još uvjek rabe podsjeci u dno kuća, a krovni odar leži na stupovima, dočim su stijene ili od brvanja ili od pletera, zamazane blatom. Zidanice kuće još sveđer malo napreduju. Ritak kao pokrov kuća biva sve redi, dok ga zamienjuje crijep. Otvorena ognjišta ustupaju svoja mjesta štednjacimapećima, a dimnjaci počinju dizati se nad krovovima. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1911 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — Zdravstvene općine Zdravstvenu općinu sačinjavaju općine upravne Zdravstvenu službu vrsi lijeiSnik Sa sjedištem Gudovac Gudovac kr. kot. oblasti liječnik Bjelovar Ivanska Štefanje Ivanska Berek opć. liječnik Ivanska Sveti Ivan-Žabno Sveti Ivan-Žabno Farkaševac opć. liječnik Sv. Ivan Žabno Vojakovac Vojakovac kr. kot. oblasti liječnik Križevci Čazma Čazma kr. kot. oblasti liječnik Čazma GareSnica Hercegovac Garešnica Veliki Zdenci dio Vukovja kr. kot. oblasti liječnik Garešnica Kutina dio Vukovja kr. kot. oblasti liječnik Kutina Kloštar Ivanić KloStar Ivanić Križ općinski liječnik KloStar Ivanić Sokolovac Sokolovac kr. kot. oblasti liječnik Koprivnica Napredujući u tiraarenju marve i gojenju konja, počinje naš krajišnik podavati više pažnje dobrim stajama i prikladnim šupama, no još uvjek ostaje kod svoje nevaljale krušne peći u oboru ili šljiviku, što no guta ogrijev. Dvorišta ne ograđuju se više jakim, pače više puta ogromnim hrastovim stupovima i hrastovim tarabama, kako je to nekoč bivalo, dobri su i jelovi štaketi, a viđeti je tu i tamo već i žica i živica. (Nastavit će se) |