DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 74 — uzčuvanja remek djela prirode, te će ovo djelo dobro doći svim onim šumarima, koji uvidjaju vrijednost, što ju uzdržavanje ovakovih naravnih spomenika imade za narod i domovinu, i koji u tom pogledu žele poraditi i vršiti svoju kulturnu dužnost I ie Vtfertermittlung der Obstbaume und anderer Einzeibaume. Von Franz Riebel; k. k Forstrath, technischer Konsulent fiir agrarische Operationen im k. k. Ackerbauministerium und Honorardozent an der k k. Hochschule fiir Bodenkultur in Wien. Mit 8 Tafeln. Wien und Leipzig K. uud k. Hof Buchdruckerei und Verlags-Buchhandlung Carl Fromme. Ciena K 3"— Ovu knjigu osobito preporuča njeno zadnje poglavlje pod naslovom : »Die Anwendung auf praktische Falle«, radi česa će u krugovima praktičara naići na isto ono priznanje i uporabu, kao njegovo poznato prijašnje djelo: »Waldwerthrechnung und Schiitzung von Liegenschaften« Handbuch der kaufmanischen Holzvervvertung und des Holzhandels Fiir Waldbesitzer, F´orstwirthe, Holzindustrielle und Holzhandler. Von Leopold Hufnagel, Zentral-Giiterdirektor. Berlin. P. Parey. Ovo je u kratko vrieme već 3. izdanje ovog izvrstnog djela, Mitteilungen aus der Staatsforstverwaltung Bayerns. Herausgegeben vom kg. Staatsministerium der Finanzen, Ministerial-Forstabteilung. 11. Heft. An\veisung iiber die Forsteinrichtung in den k. bayerischen Staatswaldungen (142 strane sa 7 djelomično bojadisanih tabla i dvie karte.) Miinchen. E. G. Beck´sche Verlagsbuchhandlung. Različite vijesti Bavarska šumarska akademija u Aschaffenburgu napuštena je ove jeseni, i podjedno odredjeno, da se u buduće šumarska nauka u cijelom opsegu ima predavati na sveučilištu u Miinchenu (_Monakov). Odnosna kr. naredba, koja je tim povodom izdana, odredjuje medju inim, da su oni kandidati, koji žele polučiti namještenje u bavarskoj državnoj šumskoj službi, dužni na sveučilištu položiti sve propisane medjutimne i teoretski konačni ispit, a u tu službu primljeni aspiranti da su dužni nakon trogodišnje pripravne službe kod bavarskih državnih šumskih ureda, položiti ispit za bavarsku šumsko-upravnu službu. C. kr. visoka škola za kulturu tla u 8eču Za školsku godinu 1910./11. koja traje od 1. listopada 1910, do 3l. srpnja 1911. fungira kao rektor Ur. Adolf Cieslar, a dipl. šum. Julius Marchet kao prorektor. Medju nastavnicima nalazi se 27 profesora, zatim kao honorirani profesor bivši ministar bogoštovlja i nastave Dr. Gustav Marchet, nadalje 32 docenta, zatim 24 pristava, konštruktera i asistenta, te konačno 6 učitelja za jezike, stenografiju i prostoručno risanje. Kako je poznato preselila se je ta visoka škola godine 1897 u krasnu novosagradjenu i za onda potpunoma prostranu zgradu Nu kako se je od onda pa do danas broj slušatelja od nješto preko 30) povećao na više od 1000, a broj nastavnika od 18 narasao na okruglo 80, to je sadanja zgrada postala sasvim nedostatna, te će se proširiti troškom od 2 0.000 K, koji će se osjegurati u proračunu za g. 1911. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 37 <-- 37 --> PDF |
~ 75 — Uz tu visoku školu postoji i posebni „Djački dom", u kojem slušatelji dobivaju stan uz cienu od 20—45 K mjesečno, a u „piensa academica" dobivaju zajutrak za 20 fil, objed za 6) fil, a večeru za 40 fil. Klub hrvatskih šumarskih akademičara u Zagrebu. Iz tajničko-blagaj ničkog izvješća, čitanog na Vllf. red, glav skupštini dne 12. studenoga t g razabiremo o radu toga kluba u minuloj školskoj godini sliedeće: Rad upravnog odbora sastojao se u tom, da u prvom redu klub materijalno podigne. Radi tog obratio se na dobrotvore kluba, koji ga se i ove godine liepom potporom sjetiše. Ti darovatelji jesu: Vlastelinstvo braće Turkovića, biskupija đakovačka, uprava dobara kneza Odescalchia, imovna općina ogulinska, II banska i đurđevačka, te napokon kr. hrv.slav. dalm zem. vlada. Vrlim podupirateljima lijepe zelene struke najljepša hvala Broj skripata povećao se izdanjem skripata „Čuvanja šuma" u 100 kom.; a knjižnicu se gledalo povećati s najnužnijim stručnim djelima Od njemačkih časopisa držao je klub „Forst-und Jagdzeitung," Domaće listove kao .Šumarski list, Lovačko-ribarski vijesnik, te Inžinirski vijesnik" dobivao je klub bezplatno, te se njihovim urednicima, odnosno izdavačima, najsrdačnije zahvaljuje i najtoplije preporuča za buduće. U svemu se obdržavalo: 1 glavna i 3 izvanredne skupštine, te 6 odborskih sijela. Članova je bilo u zimskom semestru 24, a u ljetnom 11. Imovina klubska, osim knjižnice, iznosi K 2y00 (uračunav i skripta). Šumski požari u šumama ogulinske imovne općme u godini I909. Tečajem te godine bilo je u svemu 18 požara na uku noj površini od 64´77 rali, sa ukupnom štetom od 2291. K 92 fil. Svi ti požari su bili prizemni osim jednoga, koji je bio djelomice nadzeman. Uvaži li se vanredno velika površina šuma ogulinske imovne općine, koju u tom pogled\ i pretiče samo otočka imovna općina, zatim okolnost, da sve te šume leže više manje na absolutnom kraškom tlu, da u velikom dielu sastoje iz četinjavih šuma, te konačno da su šumski požari u tim šumama u nedavnoj prošlosti bili na dnevnom redu, to se mora i u tom pogledu priznati veliki napredak, koji se nedvojbeno sjedne strane mora u zaslugu upisati naprednoj i budnoj šumskoj upravi i lugarskom osoblju, nu s druge strane i većoj kulturi pučanstva, koje je u tom pogledu postalo puno naprednije, nego li je bilo nazad samo njekoliko godina. Zaklada za uzguj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zamolnicom pred.sjedničtva te zaklade od 15. studenoga 1909. broj 42, zamoljeni su svi županijski upravni odbori u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, da po mogućnosti ishode od glavnih skupština pojedinih zemljištnih zajednica, e bi one isto onako, kako su to svojedobno učinile krajiške imovne općine, zaključile, da kupci stabala iz šuma zem. zajednice, te poduzetnici eventualnih radn a kod zem. zajednice, imaju od kupovnine, odnosno zaslužbene platiti 0*27o u gore spomenutu zakladu Toj zamolbi su sjegurno udovoljili svi upravni odbori, a na kr. kot. šumarima je da porade o tomu, da područne im zem. zajednice na to sklonu Biti će da su šumari u tomu mjestimično uspjeli, a opet mjestimično da im to do sada nije bilo moguće. Tko je kao šumar imao posla sa zemljištnim zajednicama znade dobro, kakovima se sve poteškoćama mora boriti, dok se takav ili sličan |
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 38 <-- 38 --> PDF |
__ 76 — predmet najprije razjasni, a onda tek ishodi bar njekakav zaključak. Ima n. pr. zemljištnih zajednica, koje su skupštinskim zaključkom pravovaljano već jednom zaključile i odobrile doprinos u gore spomenutu zakladu, pak se ipak u -konkretnom slučaju ustručavaju u dražbene uvjete zastupajuće kupo-prodajni ugovor, uvrstiti na to odnoseću se ustanovu. Uputno bi stoga bilo, da se prigodom prihvata obavljene procjene šume, te kod izbora dvojice zastupnika zemljištne zajednice, koji uz starešinu imaju kod dražbe zastupati dotičnu zemljištnu zajednicu, ne stavi taj predmet ponovno pred glavnu skupštinu, već samo pred izabranu trojicu zastupnika, pa će se tada vazda polučiti željeni cilj Podpisani imao je prilike osvjedočiti se, da z. z. P. premda je već zaključkom odobrila, da se u dražbene uvjete umetne i ustanova glede doprinosa u gore spomenutu zakladu, nije ipak u konkretnom slučaju htjela dozvoliti, da se ta ustanova uvrsti u dražbene uvjete zastupajuće kupoprodajni ugovor. To napominjem zato da gg. kolege upozorim na to, da će dobro učiniti, ako izvole dotičnu stavku dražbenih uvjeta utanačiti samo sa za oto izabranom trojicom zastupnika dotične zemljištne zajednice. Nadalje bi uputno bilo, da se zaprimljeni novac pošalje izravno na predsjedničtvo zaklade, a potonje neka ih šalje zemaljskoj blagajni.* 0 uplatama neka se sastavljaju četvrtgodišnji izkazi, koji bi se oglašivali u »Šumarskom listu« za da se time pojedini kot. šumari, koji upravljaju sa šumama zemljištnih zajednica podsjete na opstojnost gore spomenute zaklade, jer ih imade dosta, koji ovakove »malenkosti« propušćaju, pa si tako ni sami sebe ne žele dobro. Dixi. R. Kolibaš. Osnivanje šumskog i livadskog pojasa oko grada Berlina. Kako je poznato, dao se je grad Beč pred njekoliko godina, na inicijativu pokojnoga svoga načelnika dr. Karla Luegera na ogromni posao — da naime troškom od mnogo milijuna osnuje oko grada t. z. šumski i livadni pojas koji bi za vječna vremena imao služiti kao neizcrpivi proizvadjač čistoga i svježega zraka za grad Beč. Za tim liepim i sa svakoga gledišta pohvalnim primjerom povadja se sada i grad Berlin Po viesti u Deutsche Forstzeitung br. 44 ex 1910. jesu predradnje u smjeru, da se glede toga, naime glede usčuvanja okolišnih šuma, poluči sporazumak izmedju državnog šumskog fiskusa i grada Berlina, već u toliko uznapredovale, da će šumski fiskus svoje topogledne predloge u skoro predložiti ministarstvu na odobrenje. Pogovara se, da će ti predloži u najvećoj mjeri zadovoljavati željama i poticajima grada Berlina i okolišnih općina Čim ti predloži budu odobreni, biti će odnosni po gradu Berlinu izabrani odbor pozvan, da nastavi i što pospješnije dovrši svoj odnosni rad. Tako se radi vani u svietu, a kako se radi kod nas, naročito što u tom pogleduradi naš glavni grad Zagreb ? U provinciji nješto, nu po gradu Zagrebu a sudeći po gradskom proračunu za g. 1911. čini se da će tako biti i u buduće. Na predloge naime njekih šumar, stručnjaka, da se od decenija *Ovo ne hi bilo sliođno. Bila su se dogodila takova 2 slučaja i time se je predsjedništvu te zaklade zadala samo velika neprilika. Pošto u smislu odnosne zakladnice ima novćanv. manipulaciju te zaklade voditi kr. hrvat.-slavonska zem. blagajna, to je najjednostavnije da SS ti doprinosi šalju izravno na nju, kako je to u zakladnici i odredjeno. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1911 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 77 zanemareni ogoj sastojina u gradskoj šumi podigne i da se lugarirai koji sada u ime plaće imadu dnevno samo 1 K 53 fil. bez svakog inog dohotka, barem donjekle poboljša njihovo upravo biedno stanje, bio je odgovor „da grad Zagreb za to ne ima novaca´! Mala trgovišta a la Krapina i Samobor, male zemljištne zajednice a la Fužine, Delnice i t. d. smogle su sredstva, skojima su za udobnost i zdravlje svojih članova i izletnika, njeke dielove svojih šuma pretvorile u naravne perivoje, samo grad Zagreb, koji godišnje razpolaže sa milijunima, ne može smoći njekoliko tisuća kruna za svrhu, ne da svoju zapuštenu šumu parkira, nego daju valjano očisti i kultivira, teu njoj zavede moderno i racionalno šumsko gospodarstvo i time predusretne nebrojenim, po gradsku upravu ni malo laskavim primjetbama hiljade izletnika, koji preko godine zalaze u gradsku šumu, koja bi uz malo više volje i sredstava, mogla biti ne samo omiljelo izletište, nego i krasno zračno liječilište Doista ni malo utješljiv pojav. Prisilno pošumljenje. Zl. R. posjeduje u por. općini Br. kotar Pakrac, 200 jutara i 223^]" šumske površine. Prije 4—5 godina bila je tu lijepa bukova sastojina, koju je ali vlastnica dala čistom sječom posjeći tako, da na cijeloj površini nije ostala ni stabljika, a usljed dozvoljene paše ostalo je tlo i bez pomladka. Ovu šumsku površinu, koja na sebi nosi karakter §. 6. i 7 šum. zak., htjela je vlastnica pretvoriti u drugu vrst kulture, akoprem ona pretstavlja apsolutno šumsko Vo Upravni odbor županije požežke u svojoj sjednici od 12. rujna 19)0. pod toč. 650. sj. zap zaključio je : da se pretvorba šum. tla u drugu vrst kulture nedozvoljava, već se temeljem §. 3. š. z. odredjuje prisilno pošumljenje u roku od 5 godina, pošto ovo tlo nosi na sebi karakter šume § 6 i 7. š. z. Kr. zemalj. vlada odjel za unut, poslove, potvrdila je ovu odluku u cijelosti, te odredila prisilno pošumljenje u roku od 10 godina. Gašo Vac. Gradnja žicare u Slavoniji — U Kroat.-slav tioh Zeitung čitamo, da vlastelinstvo Cernik kod Nove Gradiške, u svrhu eksploatacije svojih šuma, gradi 4 km dugu žicaru (Drahtseilbahn). Nebi li koji od tamošnjih naših gg. šumara bio tako Ijubezan, te nam o tomu štogod opširnije priopćio? VI. Icongres međunarodnoga saveza šumskili pokusnih postaja obdržavan je za vrijeme od 10 do 19 rujna 1910. u Bruselju pod pokroviteljstvom belgijske vlade. Taj kongres je bio osobito dobro posjećen od izaslanika brojnih savtzu pripadajućih država (u svemu 22). Bilo ih je ne samo iz Europe, nego i iz Azijo i Amerike, bila je zastupana i Bu garska, ali nije bila zastupana Hrvatska i Slavonija, a nije mogla biti zastupana s razloga, što mi još ne imamo šumske pokusne postaje. 0 osnutku takove postaje bilo je opetovano govora, naročito na skupštini našega šumarskoga društva, no kako se do sada nisu mogla naći sretstva niti za podmirenje najprečih takorekući dnevnih potreba domaćega šumarstva (poboljšanje statusa i putnih naklada šumara kod političke uprave), to ne ima izgleda da bi u skoro doba moglo kod nas doći do osnutka takove postaje. |