DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1911 str. 15 <-- 15 --> PDF |
95 Hama, a obilnije u Sibiriji. Albertus iMagnus (g. i 193,—12^0.) veli, da ga je bilo dosta u šumama Pruske, Ugarske i Slavonije. Krav a morsk a (Rhytina Stelleri, Seehtih) je rodjaka kitova biljoždera. Steller ju je našao na Beringovom otočju, bli^u Aletita (nedaleko Kamčatke) kao do onda nepoznatog sisavca, kojeg su kasnije po njemu prozvali. Vele, da je bila preko 7 m a i do 10 m. duga te 4000 a i 8000 kg teška. — Prednja pola tijela naličila je više tulnju, stražnja pola kitu. Prednje noge bile su kratke, stražnje su tvorile vodoravnu plitvu. Meso imalo je ukus već prema starosti životinje kao teletina ili govedina. Rusi su i njeno mljeko pili, .Kamčadalci zvali su ju kapustnik, a mi bi rekli kupusnjak. Tu životinju našli su u velikim jatima? ali tečno njeno meso uz mlijeko namamilo je ljude, da ju proganjaju i ubijaju, to više, što ju je bilo lako uloviti. Nije čudo, da su ju ljudi brzo iskorjeniii. Steller se je naime pohvalio, daje naišao na množinu životinja, a to je ponukalo mnoge lovce^ da podju na te otoke u lov. Tako je god. 1745: donio njeki kozački podčasnik preko 3000 koža životinja, a tom i drugim zgodama poubijalo se mnogo i spomenutih morskih krava. God. 1757, već je bila ta životinja na Berinškora otočju rijetka, a god. 1768. vele da je zadnji komad ubijen, ako se ne vjeruje kasnijim vijestima. Norđenskiolđ mogao je naime još g. 1878/9. naći i kupiti mnogo kostiju te životinje, medju njima 3 cijele lubanje^ a dao se je složiti i potpun kostur. Po pripovjedanju stanovnika bilo je te životinje barem do god. 1854. Bilo ih je i u Sibiriji te Kamčatki. Podjimo ali još bliže — u naše dane. Sto vidimo? U savezu sa intenzivnijom kulturom tla, pada pod sjekirom mnoga starodrevna šuma, nestaje prašuma, smanjuje se broj većih biljožderih sisavaca, tamani se nemilice krupnija zvjerad, već radi štete, što ju čovjeku nanaša. Iščezavaju u Europi tako rekuć na očigled na sve strane ris i dabar, a uz ove manje više i divlja svinja, vuk, čagalj, medjeđ, koji još dolaze i u našim krajevima. Kako dugo još? Ri s (Felis lynx, Luchs) bio je prvobitno vrlo raširen po Europi, danas osim istočne Europe postao je upravo rijetkost. |