DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1911 str. 38     <-- 38 -->        PDF

118
Različite vijesti


Zakladi u spomen Andrije Borošića darovali su p. u. gg^ Emil
Benić i Nikola S ti viče vi ć ukupno 10 K u mjesto vijenca na odar
Nikole G rž e ta, šumar, pristava gjurgjevačke imovne općine. ^


Društvu gospodarskih 8 šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonije u
Osijeku pristupio je kao član utemeljitelj sa prinosom od 200 kruna gosp.
Stjepan Abt, vlastelin u Kaptolu (kod Požege) — Živio! Ovo je mlado
društvo još u početku svoga razvoja, pa stoga upravo upućeno na oveće
prinose, u obliku utemeljiteljne članarine, ono će samo m izdašne podpore
moći svoje za sve gospodare i gospodarstveni napradak u opće koristno
djelovanje razvijati. Bilo bi stoga poželjno, kada bi sva ona ^vlastelinstva
i veći posjednici, koji su se proti svom vlastitom kao i općem interesu,
do sada odtudjivali od toga društva, uvidjeli njegovu koristnu svrhu i čim
prije mu kao utemeljiteljni članovi pristupili.


Sadnja I njega šume u Bosni i Hercegovini. Obzirom na osobitu
važnost šume u gospodarskom životu, jasno je, da će se svako interesovati
za sve, što je u savezu sa ovom granom neizvjestačene prirodne
produkcije.


Za sigurno će stoga zanimati i naše šumare i sire slojeve naroda,
da u glavnim crtama sazna, sto je zemaljska uprava Bosne i Hercegovine
namislila godine 1911. provesti u državnim šumama.


Površine, koje će se u ovoj godini pošumljivati, sastoje se iz onakovih
eksploatiranih sječina, kod kojih nema nade, da će ih sama priroda
opet zamladiti, zatim iz čistina u šumama, iz paljevina, zapuštenih devastiranih
dijelova i najposlije iz zakršljanih i krševitih zaštitnih šuma


Zasijavanjem će se pomladiti 234 27 ha, a sadnjom 2591.42 ha;
prema tome svega 2825.69 ha.
Po dosadašnjem iskustvu iznose troškovi za zasijavanje jednog hektara
19.74 K, a za sadnju 23.29 K.


Kod zasijavanja upotrijebiti će se svega 794 kg sjemena četinjača
i 2700 kg hrastovog žira, a kod sadnje 6,1 milijona dvo- i višegodišnjih.
što presadjenih, što nepresadjenih rasadnica, sve domaćeg proizvoda,
prema čemu dolazi na jedan hektar zasadjene površine 2348 komada
rasadnica.


Za sada postoji 165 što stalnih, što privremenih rasadnika, koji
zauzimaju površinu od IBS.OOOm´-^.


Koncem godine 1910. biloje u ovim uzgojilištima bosanskih šuma 10,8
milijona jednogodišnjih i 7.9 milijona dvo- i višegodišnjih, što presadjenih, što
nepresa,djenih rasadnica raznovrsnog drveća, svega dakle 18.7 milijona komada,


U ovim^ se rasadnicima uzgaja u glavnom omorika, crni i bijeli bor,
jela, hrast, jasen, javor, a osobita se pozornost obraća munici (Pinus
leucodermis) i Pančićevoj omorici kao balkanskim specijalitetima.


Zemaljska uprava nastoji, da uzgoji dovoljno krijepkih i žilavih
rasadnica, i to u blizini onih mjesta, gdje će se zasaditi, kako bi se još
iz mladosti navikle na onu grudu, u kojoj će rasti


No da se omogući i privatnicima, korporacijama i općinama, da
pošume gole i neplodne površine, nastoji zemaljska uprava, da uzgoji
za eventualne potrebe nešto više rasadnica, a osobito za one slučajeve
gdje se pošumljivanje izvodi u interesu općeg blagostanja.