DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 137 — No kako god Engleska bila napredna u drugim strukama, može se reći, da je ona, što se šumarstva tiče, od svijuh država skoro zadnja. Njezine njekad prostrane šume zabataljene su već odavna tako, da im dandanas površina zaprema samo 12.250 kvadratnih kilometara, ili tek 4"/,, od ukupne površine zemljišta. Nije s toga ni čudo, što su se od vremena do vremena i u Engleskoj pojavljivala nastojanja za osnivanjem šuma iz nova, na manje vriednima, za poljsko gospodarstvo neprikladnim zemljištima. U ozbiljni stadij stupilo je to pitanje godine 1908., kada je naročitom u tu svrhu izdanom naredbom, sastavljeno posebno „kr. povjerenstvo za proučavanje pitanja, nebi li se nezaposleno radništvo moglo zaposliti šumskim ogojnim radnjama". Povjerenstvo je to pitanje svestrano proučilo i došlo do rezultata, da bi se doduše dobar dio radništva mogao trajno zaposliti šumskim radnjami, ali da pošumljivanje nije toliko nuždno radi zaposlivanja radnika, koliko radi drugih mnogo važnijih razloga, koji Englesku upravo sile, da već jednom sa podizanjem šuma iz nova počme. Engleska mora naime radi nestašice vlastitih šuma, uvažati godimice oko 12 milijuna kub. metara u vrijednosti od 500 milijuna kruna, koji novac je za Englesku izgubljen. Kada bi se po nazoru povjerenstva osim već ´postojećih šuma, šumskoj kulturi privelo još 3*5 milijuna hektara kojekakvog za inu kulturu neprikladnog zemljišta, davale bi te šume uz prirast od 3 m´ po hektaru, toliko drva, da bi one sada potrebnu količinu drva u budućnosti sasvim pokrivale. To nebi niti bilo teško postići, jer je tlo i podnebje u Engleskoj isto tako i istim vrstima drveća prijatno, kao i u drugim državama evropskim. Povjerenstvo je u svom izvješću o proučavanju gornjeg pitanja dobro istaknulo, da će iz početka biti malo tašto sa podizanjem šuma u Engleskoj, jer se žiteljstvo već odavna ne bavi sa šumarstvom, te jedan žitelj od drugoga ne može u tom 14 |