DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 142 — a od 70.—80, godine da će već prihodi znatno nadmašivati izdatke. Nakon 80 godina t. j . nakon dovršenja osnovom zamišljenoga djela, vriedio bi objekt izveden po prvoj alternativi (2-4 mil. hektara) 7.680 milijuna kruna, koja vriednost uložene glavnice nadmašuje za 1.464 milijuna kruna. Po drugoj alternativi izvedeni objekt vriedio bi nakon istoga doba 13.488 mil. kruna, što nadmašuje uloženu svotu za 2.568 milijuna kruna. Po prvoj alternativi nosio bi objekt nakon 80 godina stalni godišnji prihod od 288 milijuna kruna, a po drugoj 418 milijuna kruna. Kako se iz tog račune vidi, predmet je precizno proučen a obzirom na rezultat toga proučavanja bilo bi zbilja i poželno vriedno, da se naumljena osnova i izvede. Istina je doduše, da bi se njekima pretpostavama i dielovima predloga dalo što šta i prigovoriti. Tako n. pr. da je povjerenstvo trebalo u osnovu za pošumljenje povući i ona zato sposobna zemljišta nad 600 met. visine, zatim i ona, koja ne nose više od 12 K čistog prihoda, no to će Engleska sjegurno i učiniti kad joj bude trebalo više drva nego ga sada treba. Nadalje bi se moglo prigovori, što je za cielo razdoblje i cieli račua uzet jedan te isti kamatnjak, dočim se faktično kamatnjak mjenja, a isto tako je i sa cienama drva itd. no svi ti prigovori ne bi bili baš najopravdaniji, jer se mjesto spomenutih faktora sa najboljom voljom ne bi mogli točnije ustanoviti. Nije nam još za sada poznato, da li je već Engleska vlada prihvatila predloge povjerenstva i uzakonila ih, no ne može biti dvojbe, da će ona tako ozbiljno provedenu akciju o podizanju šuma iz nova i oživotvoriti. B. K. Pravo na oprost ili popust poreza od šuma, koje su nastradale od elementarnih nepogoda. Na ovu raspravu potaknulo me je prošlogodišnje sušenje hrašća po Hrvatskoj i Slavoniji, povodom kojeg je jedno područno vlastelinstvo zatražilo oprost poreza radi pojavivše se bolesti „medljike" (Mehltau krankheit). |
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 143 — Nu kr. financijalno ravnateljstvo kao prvo molbena oblast nije molbu uvažilo, s razloga, što šteta od hrastove medljike nije spomenuta medju onima taksativno nabrojenima u §. 49, zak. čl. XLIV: 1883. Tom sušenju nije ali kako je vlastelinstvo mislilo i kako se je obćenito držalo uzrok medljika, nego gusjenic a četnjak a (Cnethocampa processionea), gubar a (Ocneria dispar) i dr; koje su zadnje tri godine upravo harale šnme^ brsteć lišće od ranoga proljeća do kasne jeseni. Da je tomu tako, dokazao je sudrug g. šumarski nadzornik Bogoslav Kosović u broju 11. o. 1. od god. 1910., pod naslovom: „Medljika i uzroci sušenja hrašća u Hrvatskoj." Prema tomu trebali su svi šumoposjednici, čijim su šumama usljed gusjenica silne štete nanesene, da pravodobno zamole odpis poreza, jer se isti kako ću kasnije navesti, oprašta za one šume, koje su zaražene četnjakom i gubarom. Prije nego li predjem na sam propisani postupak, smatram nuždnim, da ovdje navedem njekoje zakonite ustanove, koje se tiču te porezovne pogodnosti. Glede zemljarine, što se posjednicima godišnje razpisuje, zajamčuje zak. čl. XLIV: 1883. više vrsti pogodnosti. Pogodnosti su obzirom na njihovo vrieme dvovrstne: 1. takove, koje glase samo na jednu godinu;, i ´2. takove, koje glase na više godina. K prvim pogodovnostima spadaju slučajevi elementar nih šteta, ak drugima privremeni oprosti. Iznimku sačinjava samo opustošenje šuma požarom, koje, akoprem je elementarna šteta, daje ipak pravo na popust poreza zemljarine na više godina. Kada i u kojem slučaju ima mjesta oprostu ili popustu poreza u vanredni m slučajevima elementarnom nepogodom prouzročene štete, odredjuje § 49. zak. čl. XLIV: 1883. i § 133. naputka o provedbi zak. čl. XXII: 1885. U gornjim §§. navedeni slučajevi, glede kojih je već ili financijalno ministarstvo, ili fin. upravno sudište, ili konačno |
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 144 — upravno sudište izreklo svojstvo, koje pruža pravo na por. oprost t. j . koji se imadu smatrati kao elementarna šteta, jesu : 1. grad (tuča), povodnja i vatra u opće; 2. poharanje plodina na obsežnijem, čitave poteze obuhvaćajućim zemljištima, kroz b u b e ; 3. glede oranica: a) takav mraz , ili zemnom vodom prouzročena povodnja , koja obuhvaća čitave poteze zemljišta; b) takova trajna suša, ili ina kakova elemetarna nepogoda, koja na većim, čitave hatare obuhvaćajućim zemljištima ljetinu takovim načinom, ili u takovo vrieme uništi, da se dotična zemljišta u opće ne mogu više u istoj godini novim težanjem obnoviti i rodnim učiniti c) oluja , d) hrdj a e) po poljskim miševima prouzročene štete, u koliko se iste protežu na ciele hatare ; 4. glede vinograda: a) p h y i o x e r a v a s t a t r i x i t o rtrix pilleriana; b) pljesna gljiva pod imenom peronospora viti colla; c)mraz; d) medljikaie) obrana proti pustošenju phyloxere ugljičnim sumpornim k i s 0 ra imade se takodjer kao elementarna šteta raspravljati ; 5. glede šuma: a) šteta od požara; b) po kukcima, imenito po leptiru prelcu i bombixu ili veneria dissipar-u prouzročena šteta, danas u literaturi Ghnetocampa processionea i Ocneria dispar; 6. glede hmelja: mraz; 7. ina, od slučaja do slučaja nastala elementarna šteta, u koliko upravno sudište izrekne takovo svojstvo, koje pruža pravo na porezni oprost. Slučajevi elementarnom nepogodom prouzročenih šumskih šteta imadu se u roku od 8 dana, računajući od dana nastale štete, pismeno prijaviti po vlastniku dotične oštećene zemljištne čestice i to ili nadležnom općinskom poglavarstvu, ili neposredno financijalnom ravnateljstvu. No svakako je uputni je radi brzine postupka, da se prijava odmah podnese opć poglavarstvu, jer kod ravnateljstva predanu prijavu, mora ovo tek da |
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 145 — dostavi općin. poglavarstvu radi daljnjeg uredovanja, odnosno radi obave pređizvida i sastavka operata. Ako se elementarna šteta ne prijavi pismeno, već u s t- m e n 0, dužan je općinski bilježnik (gradski porezni ured) o takovoj prijavi sastaviti zapisnik. Veleposjednici i gospoštije, koje raspolažu svojim činovništvom, moraju u prijavi točno naznačiti topografske brojeve oštećenih čestica. Ako dotična čestica nije sva oštećena, tada se imade u prijavi naznačiti još i oštećena površina. Pošto nekoje elementarne štete ne nastupaju na jedanput, a nekoje postizavaju svoju opravdanost tekar postepeno, to se kod prijavnog roka elementarnih šteta takove naravi, iraadu držati rokovi propisani okružnicom kr. ug. minist. financija od 5. siečnja 1889. br. 60.074 ex 1888. tako n. p. šteta, počinjena požarom u šumama, ima se prijaviti u roku od 30 da n a, računajuć od dana požara — kod drugih šteta su rokovi dulji ili kraći. Prijavu o elementarnoj šteti imade općinsko poglavarstvo ist i dan, kada je zapisnički zaprimljena ili posebnim podneskom podnesena, zaprimit i u uručbeni zapisnik i providiti ju danom primitka i brojem uručbenog zapisnika. Kako se dalje ureduje, stvar je općinskih organa, kojim odnosni propisi poznati biti moraju. Držim, da bi svrsi shodno a i potrebno bilo, kada bi se naši šumoposjednici, naročito imovne općine, biskupije, gospo štije, zem. zajednice i dr., koji posjeduju velike komplekse šuma, na ovu zakonsku blagodat glede oprosta poreza naposeb na redbenim putem upozorili, jer bi se bar u buduće u sličnim slučajevima, prištedili znatne novčene iznose, koje za porez plaćati moraju. Uzme li se popriečno 1 K zemljarine po jutru, (to ovisi 0 razredu u koji je šuma uvrštena) to bi za veleposjednike, koji imadu na tisuće jutara šumske površine, bio zaista dosta veliki dobitak. Gj. Cesarić. |