DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 151 — 6. Predlaže se dozvoliti, da se važnije dopisivanje na račun društva dade izraditi na pisaćem stroju. Prima se. 7. Predlaže se dozvoliti, da se društvene prostorije ukusnije urese slikama za društvo zaslužnih muževa i inim sličnim predmetima. Zaključuje se, da to obavi predsjediiičtvo u koliko to društvena sredstva dopuštaju. 8. Predlaže se shodnim načinom putem društvenoga organa upozoriti društvene članove na blagodati i humanu svrhu K6r6skenyeve pripomoćne zaklade, te ih pozvati, da se upišu kao članovi iste, a isto tako obratiti se na njekoje korporacije i šumovlastnike, da pristupe društvu kao članovi. Prima se. 9. Na želju njekolicine zagrebačkih članova, predlaže se odrediti jedan dan u tjednu, da se mogu držati sastanci u društvenoj dvorani u svrhu boljeg medjusobnog upoznanja. Prima se, a dan neka ustanove oni članovi, koji kane na sastanke dolaziti. 10. Na zamolbu pročelničtva kr. šumarske akademije predlaže se, prepustiti akademiji na uporabu 2 društvena zahoda u prizemlju, a za društvenu porabu uzeti profesorski zahod u prizemlju. Dozvoljava se rabiti do opoziva pod uvjetom, da zahode čisti podvornik akademije, da se ne prave na njima promjene bez dozvole odbora šum. društva i pod uvjetom, da šumar, društvo dobije na porabu profesorski zahod u prizemlju i ključ od istoga. U. Pošto kr. zem. vlada sporazumno sa ribarskim društvom u Zagrebu namjerava uvesti gojenje riba u podrumu šumarskoga doma i u tu svrhu traži zamjenu svoga podruma sa društvenim, to se predlaže o tom odluku donjeti. Zaključuje se, da se ne smije dozvoliti ništa u podrumu raditi bez ugovora i bez prethodnog predloženja detailnog nacrta, prema ćemu će društvo odlučiti, da li kakove promjene dozvoljava ili ne. 12. Blagajnik predlaže, da se početkom godine 1911. oglasi, da će se oni članovi, koji nebi do 30 VI. 1911. članarinu platili, utužiti, a šiljanje lista im obustaviti sa 1. VII. 1911. Prima se. 13. Urednik lista predlaže, da bi se opstanak lista i njegova svrha oglasila u katalogu za inseriranje, jer bi se time moglo dobiti i više oglasa za list, te tako smanjiti troškovi oko izdavanja lista. Neka se pokusa radi oglasi. Pošto dalnjih predloga nema, to . predsjedatelj zaključuje sjednicu time, da će ovaj zapisnik podpisati dva odbornika, koja će biti izabrana u tu svrhu u budućoj sjednici. M. B 0 n a, v. r. A R u ž i č k a, v. v. F i s c h b a c h, v. r. B. K os 0 V i ć, v. r., tajnik. Različite vijesti. Skupština zastupstva i proračun gradiške imovne općine za godinu 1911. prihvaćen je u skupštini zastupstva od 15. prosinca 1910. pod toč. 141. i to: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 152 — sa prihodom od 1,359.881 K sa razhodom od 1,013.011 K te viškom od 34(r870lC Kako se vidi godišnja potreba je znatna, nu ipak ostaje i znatan višak. U samom proračunu osigurane su izim plača šumarskog-upravnog i čuvarskog osoblja, razne svote, koje sve smjeraju na opći boljak i na kulturni napredak imovne općine i njenih pravoužitnika. Od važnijih zaključaka stvoreni su na spomenutoj skupštini slijedeći, koji se svi odnose na promicanje gospodarstva i šumarstva imovne općine i to : Toč . 133. Svake godine ima se u proračunu imovne općine osigurati stalna podpora od 60U K za jednog pravoužitničkog sina, u svrhu redovitoga polaska geodetskog tečaja u Zagrebu. Toč. 129. Da se za kotar, šumariju u Oriovcu sagradi nov a zgrada , po nacrtu i troškovniku šumarije u Okučanima i Banovojjarugi, te u tu svrhu osigurava u proračunu za 1911. godinu 40 COO K. T 0 č. 107. Za gradnju općinskih mostova iz opeke, odnosno cementa i betona, ima se uvrstiti u proračun za 1911. godinu 10 000 K.; da se tako ne mora u buduće doznačivati fkupociena hrastova gradja uz sniženu cijenu od 3 K 20 fil. Stalna svota od 10.000 K ima se u tu svrhu u buduće staviti svake godine u proračun. Toč. 106 Za osušen je »Jel as polja« (kraj Broda) imaše čitavi doprinos gradiške imovne općine u iznosu od 22.170 K 60 fil, u proračunu za godinu 1911. osigurati i na jedanputa isplatiti. Toč. 136. Za izgradnju željeznice u »Tisovačko brdo« ima se uvrstiti u proračun za godinu ]911. potrebita gradjevna glavnica od 300.000 K. Tom osiguranom svotom omogućena je izgradnja te toli nuždne šumske željeznice još u ovoj godini. Ova željeznica biti će od neizmjerne koristi za gradišku imov. općinu, pošto će biti omogućena sječa i izvoz drva iz »Tisovačkog brda«. Toč. 134. Da se do sa danje razdjele nje šumarija prema opsegu promjeni, pošto je usljed kupa šuma i inih okolnostih takova promjena nuždna. Prema novom razdjelenju imala bi kotarska šumarija; u Banovoj Jarugi površinu šuma od 7.355 jutra u Novskoj površinu šuma od 10.557 » u Okučanima površinu šuma od 10.580 » u Novoj Gradiški površinu šuma od 15.293 » u Novoj Kapeli površinu šuma od 8.956 » u Oriovcu površinu šuma od 10.426 » Kotar, šumariji u Novoj Gradiški dodjelio bi se jedan stalni šumarski pristav, pošto je površinom najveća. Toč. 125. Da seopćinskim bilježnicima i blagajnicima dadu bezplatna ogrievna drva kao i učiteljima, a inim javnim organima — kao oružničkim postajama i financijalnim stražama, da se uz uplatu potpune šum. pristojbe dozvoli i omogući nabava drva. Svaka čast ovako naprednom zastupstvu, a marnoj upravi imovne općine, koja razvija na sve strane najveću djelatnost, želimo svaki napredak i uspjeh. Gašo Vac. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1911 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 153 — „Sandorovac naselbina" u daruvarskom kotaru, osnovana je prije 7—8 godina na zemljištu vlastelinstva Daruvar, sa 140 kućnih brojeva. Uz oranice i livade dobili su kupci na svaki kuće broj 1 ral šume 1 ral llOOn" pašnjaka, ili ukupnu površinu od 376 rali 400[^*´; koja površina ostala je u zajedničkom uživanju cijele naselbine. Za čuvanje šuma postavili su ti naseljenici svojega lugara, a uprava i gospodarenje vodi se kao kod uredjene zemljištne zajednice. Kada su naseljenici od vlastelinstva kupili šumu i pašnjak, nisu tražili fizičnu predaju kupljenih cestica, odnosno izmjeru tih površina, već su jednostavno po kazivanju vlastelinskog osoblja u posjed šuma i pašnjaka zašli. Prošle godine odlučili su naseljenici da će djeliti kupljenu šumu i pašnjak. Prije diobe ali odlučili su omedjašiti posjed, te su si u tu svrhu uzeli ovlaštenog mjernika Ovlašteni mjernik omedjašio i izmjerio je cijeli posjed, pak je ustanovio, da im na pašnjaku manjka površina od 71 rali IŠSSn". Ovaj ogromni manjak ne mogu naseljenici pustiti, tim više, jer se pašnjak ima razdjeliti na 140 kućnih brojeva sa 1 ral 1 IGOn" po jednom djelu, kako je i kupljen. Kako vlastelinstvo drži, da nije dužno dati taj manjak od 71 rali, to naseljenici traže pomoć od sudbenih i političkih oblasti, te će doći do velike i interesantne parnice. Gaš o Vac . Šumarsko ravnateljstvo kod zemaljske vlade u Sarajevu Za upravu državnih šuma u Bosni i Hercegovini ustrojeno je sa 1. siečnjem 1911. šumarsko ravnateljstvo, koje je pripojeno bosansko-hercegovačkoj zem. vladi u Sarajevu i podčinjeno otsječnom savjetniku IV. odjela. Na čelu toga šumarskoga ravnateljstva stoji jedan šumarski ravnatelj, a samo ravnateljstvo dijeli se u 6 odsjeka i to: 1. odsjek pretstojnički, 2. šumskoupravni odsjek, 3. procjenbeni odsjek, 4. gradjevni odsjek, 5. pravnoadministrativni odsjek i 6. računarski odsjek. Bosansko društvo za eksploitaciju šuma. — Kod filiale zemaljske banke u Banjaluci, obdržavala se je nedavno pod predsjedanjem Lazara Milica konferencija, na kojoj je zaključeno, da se ustroji novo dioničarsko društvo za eksploitaciju bosanskih Suma. Početna glavnica imala bi biti K 500.000, koja bi se imala poslije povisiti na 2 milijuna kruna. Nastrifikacija doktorata naših šumara po c. kr. visokoj školi za kulturu tla u Beču. Prije par godina polučila su gg. Andrija Petračić, šumar gradiške imov. općine u Banovojjarugi i Gjuro Nenadić, kr. šumar, pristav I. raz. kod kr. zemalj. vlade u Zagrebu, čast doktora oecon. publ. na kr bavarskom sveučilištu u Monakovu, kamo ih je kr. zemalj. vlada svojedobno bila izaslala, i to g. Petričić iz šumsko-uzgojne, a g. Nenadić iz šumsko-uredjajne skupine Nakon 2 godišnjeg naukovanja na sveučilištu u Monakovu polučili su tu najveću akadem čast. Nu pošto se kod nas još uvijek doktoratu, polučenom u inozemstvu ne priznaje vrijednost, to su se rečena gg preko kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade obratila molbom na c. kr. visoku školu za kulturu tla u Beču, da im nostrificira u Monakovu polučeni doktorat. Rektorat te visoke škole priopćio im je svojim dopisom od 27. prosinca 1910. broj 1651., da je c. kr. ministar za bogoštovlje i nastavu 15 |