DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1911 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 229 — Premda se dakle Njemačka i Francuska pozivaju na mnoge rezultate svojih pokusa, ipak osnivaju druge države svoje pokusne postaje, da općenita načela okušaju prema svojim posebnim prilikama. Moderno šumarstvo ne će da uzima načela i pravila iz susjednih zemalja, pa da ih samo onako upotrebljuje be^: obzira na to, da li onim prilikama odgovara ili ne. Njegova je lozinka: ne oslanjati se na iskustva susjeda i na ukočenu teoriju, nego na svoja vlastita iskustva! A na tom putu služe mu putokazom šum. pokusi. U Ugarskoj opaža se prvo veće zanimanje za šumske pokuse 1893. godine, kada ministarstvo za poljodjelstvo šalje Evgenij a Vadas a u inozemstvo, da proučava ondje šumske pokuse. Iste godine objelodanjuje Vadas u listu Erdes z et i lapo k kao plod svoga proučavanja, opširnu studiju o toj stvari i ujedno osnovu za uređenje madžarske postaje, s natpisom : »Organizirajmo madžarske šumske pokuse! « Prošlo je par godina, dok je od prijedloga došlo do ostvarenja. Naredbom br. 12.650 od 31. prosinca 1897. osniva tadanji ministar za poljodjelstvo J. Daranyi k r. madž. šumske pokusne postaje. Te se sastoje iz središnje na vis. školi za šumarstvo u Selmeczbanyi (Sčavnica) i iz četiri vanjske na lugarskim školama u KirS,lyhalmi, G6rgeny-szt.-imre, Liptoujvaru i Vaddszerdo. Na čelu središnje postaje stoji profesor uzgoja šuma s adjunktom, a na vanjskim postajama ravnatelj lugarske škole s asistentom. Na uporabu stoje postajama u prvom redu školske šume i vrtovi, a onda sve erarske šume i biljevišta, na kojima se izlučuju posebni teritoriji za pokušališta. Isto tako stoje na uporabu i svi laboratoriji raznih stolica za šumarstvo na vis. školi, a njezini profesori na zamolbu ravnatelja centrale, stoje istome također na pomoć. Prema pravilniku imala bi postaja riješavati u prvom redu pitanja praktičnog šumarstva, a šumarsko-znanstvene pokuse |