DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1911 str. 55 <-- 55 --> PDF |
293 — ce danas sutra pokušalište i u tom pogledu moći služiti okolici. Kasnije uzelo je ministarstvo još 40 jutara, tako da se pokusi sada obavljaju na 80 jutara, sa 3-7 jutara velikim bilje vi š tem. * Na koncu pitamo se: kakav je uspjeh okrunio rad i nastojanja Ugarskih pokusnih postaja i u koliko je uspjelo madžarskom šumarstvu, da se na temelju iskustava svojih pokusa emancipira od stranog upliva? Na ovo će tek budućnost odgovoriti. Ta ovo desetak godina rada, tek je početak stvaranju temelja za ona pitanja, na koja će tek decenija odgovoriti sa zrelom šumom, — jer kako smo u početku naglasili, šumar radi za pokoljenja. Tijekom prikazivanja rada pokazali smo doduše na više uspjeha, koji se već mogu uzimati za osnovu dalnjeg rada, no sve je to tako sitno, da se gubi gotovo u usporedbi sa onim velikim i mnogobrojnim zadacima, koji sačinjavaju pojam šumarskih pokusa. Najvećim uspjehom možemo smatrati to, da je rad započet i to na tako zdravoj bazi i s takovim silama i voljom, da konačni uspjeh ne može izostati. Doznajemo, da čitava stvar šumarskih pokusa u Ugarskoj stoji pred preustrojstvom. Pitanje pokusa je već u toliko dozrelo, da sadašnje uređenje ne odgovara raširenom krugu pokusa, tako te se čitava stvar mora postaviti na šire temelje. Kada to bude usliedilo, izvjestiti ćemo o tom i cienjene čitaoce ovoga lista. Pripomena uredništva. Ovako se radi u Ugarskoj i u ostalim kulturnim državama, u kojima šume po svojoj rasprostranjenosti ili vrijednosti igraju njeku ulogu u narodnom gospodarstvu — a kako kod nas -žalostno, da već žalostnije ne može biti. Usprkos toga, što je to pitanje u skupštinama šumar, društva opetovano poticano, nije ono stupilo još niti u stadij ozbiljnoga proučavanja. Razlog |