DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 16 <-- 16 --> PDF |
334 kako jur spomenusmo, navališe na četinjače naših šuma potkornjaci i unistiše ih. Zadnjih godina opet se na hrasticima pojaviše u većoj mjeri gusjenice — a prošle i ove godine opažamo, kako se najljepša stabla suše. S jedne se strane tvrdi, da je tome uzrok medij ka, a s druge da je to posljedica gusjenica — na nama je pak, da bolest proučavamo i da spa´avamo hrast od propadanja. Godine 1896. je ciklon u Malom Jantaku porušio veću količinu stabala Šumski požar rijetkost jest, dok je većinom u maloj mjeri od pastira tu i tamo prouzročena s nepažnje vatra, koju lože, da se na paši ogriju. 0 većem šumskom požaru možemo govoriti tek u Velikoj—Bolč godine 189G. gdje je bila zahvaćena veća površina mlade sastojine. Ista je na počep posječena, te je iz žila snažne mladice potjerala. U mladim hrasticima zatire mlada stabalca bujan hmielj. a u njekojim šumama i iz žilja i panjeva izrasle mladice johe. Vjetrovi nisu znatnijih šteta učinili, a niti kiše, dok se protiv mrazova branimo vođenjem sječina oplodnim načinom, a u slučajevima čiste sječe hrastika, da prije toga naplodimo površinu. Rani snijeg, koji je 1905. još na zelen list u jesen pao, načinio je nemale ?tete u svim branjevinama imovne općine križevačke. Stagniranu vodu odvađamo kanalizacijama, kako je to učinjeno u Velikom i Malom Jantaku, Glogovnici, Drlježu. Česmi —Velikoj i Dabravinama. Svojevremeno su držani šumski vrtovi za odgoj smrekovih i ariševih biljka kod šumarija u Čazmi, Garešnici, Bjelovaru i Ivanskoj. Kasnije su ti vrtovi rabili za uzgoj bagrema, jasena i brijesta, dok nisu konačno kao nepotrebni napušteni. 0 oplodnom načinu pomlađivanja šuma sadnji žira pod motiku, te sadnji sađenica ne ćemo ovdje govoriti, jer nam to nije zadaćom, te jer to ne činimo drugačije, nego li to piše u knjigama o gojidbi šuma. Branjevine se ne ograđuju više hrastovim skupocjenim plo tovima ma da ih još g. 1889. nazivamo dobrom obranom, već se danas sječine omeđuju znacima ili malom grabom, zasadivši |