DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 335 sipom bagremovu živicu, od koje vinogradari rado kupuju vinogradarsko kolje. Branjevine se proglašuju u svim obližnjim mjestima pak uz dobrog čuvara najbolje su tako zaštićene od paše blaga i kvara po ljudima. Kako se iz ovih par redaka razabrati može, mi u kultiviranju šumskih površina, stojimo još uvijek pod uplivom shva ćanja seljaka i nepozvanih demagoga, koji nas priječe u radu, a tu i tamo nam uza sve listanje po debelim knjigam učitelja Hartiga, Sachsa, Gayera, Heyera, Edera. Mayra, Kernera, De Candole Tubeufa i t. d. i sama narav pokvari naše račune. Od godine 1874. pa do 1889. nije bilo opredjeljenog smjera u gospodartva, već su šume sječene bez izračunanih etata, al su na njihovim mjestima zasađene nove, kao buduće visoke šume. Godina osamdesetih i početkom devedesetih prošlog vijeka, bili su naši strukovnjaci zauzeti za visoke šume u go spodarstvu imovnih općina. Danas se sa svih strana čuje zujiti 0 uzgoju sitnih (nizkih) šuma, ma da mnogi ne vjeruju u pjesan tog uzgoja. Sitna će šuma za pretvorbe iz visoke, možda donijeti više drva, ponajpače ogrijevnog — al po tom producirati će manju drvnu masu, a uz to slabe kvalitete osobito nagradi. Velike pak površine, koje će se uslijed niske ophodnje morati zabraniti, podavati će manje paše za pravoužitničko blago. Na nama nije, da u tome odlučujemo, jer nismo za to pozvani — dok ćemo u smjeru gospodarenja, izvršavati intencije odlučujućih faktora. Uvjereni smo ali da će nadoći doba kada ćemo se zabaviti, ako ne mi, a to svakako mlada šumarska generacija, sa postotkom zrelosti pojedinih šuma imovne općine i da će njegov snošaj prema gospodarstvenom postotku odlučiti u mnogome. Nadoći će ono doba, gdje se u narodno-ekonomskom upravljanju i gospodarenju sa šumama imovne općine ne de tražiti najveća moguća drvna masa, nego najveće ukaraaćenje kapitala, što no |