DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 343 — razmedjene gospodarstvene jedinice i to: I. Visoka sa 2806´3 k, jutara, II. Sušje sa 2114´48 kat. jutara i III. Jelas sa 710´4 k. jutara. Sve tri gosp. jedinice razdjeljene su u odjele sa medjusobno okomito se sjekućim prosjekama, od kojih jedne teku smjerom od sjeverozapada prema jugoistoku, a druge od sjeveroistoka prema jugozapadu. Tako nastali odjeli imaju svaki oko 100 jut. površine. Tlo je u Draganičkom lugu kao stvoreno za uzgoj hrasta, jedino mjestimično smetaju njegovom bujnom uspjevanju mnogobrojna čretišta, koja se ali u novije doba ođvođnjivaju. Šuma je do sada uživana neurednim prebornim sjekom, te je svaki ovlaštenik iz šume dobivao toliko gradje i ogrieva, koliko je trebao. Prije njekoliko godina unovčeno je veleprodajom hrašća za kojih 160.000 K. Od toga utrška plaćen je prinos z. zajednice za izvedene regulacije kroz šumu protičućih potoka, zatim je jedan dio upotrieb Ijen za pokriće ovlašteničkih dugova na javnim daćama, i konačno je jedan dio razposudjivan ovlaštenicima uz kamate. Žitelji draganićki su u pravom smislu rieči stočari, a ne poljodjelci, jer oni drže oko 3400 komada goveda, 800 konja i 4000 ko mada svinja, koje blago danju i noću po šumi takorekuć bez nadzora pase i ruje. Ciela šuma je puna pastirskih stanova i torova, ali blago, naročito svinje, rietko kada noćivaju u tim torovima, nego većim dielom po šumi, tako da se više puta u jutro ni nezna gdje jesu. Kako selo Draganić, osim razmjerno malenog komadića pašnjaka, nema za to mnogobrojno blago, osim šume drugoga izpasišta, to su oni uvjek do sada cijelo šumsko gospodarstvo u svojoj zajedničkoj šumi prilagodjivali više pašarenju blaga, nego li odgajanju šume za gradju i ogriev. Za njihovih 80 sesija sa 560 ognjišta, bilo je do sada drva dosta i iz ovakove šume, kakova je sada, a na prodaju stabala za stvaranje glavnice nisu nikad ni mislili, osim kad im je baš trebalo namaknuti trošak za regulaciju potoka, ili za podmirenje ine koje veće zajedničke potrebe. Odkada je pako zakonom propisano, da sve zemljištne zajednice u zemlji, moraju sa svojim šumama i drvljem obraslim pašnjacima gospodariti na temelju stručnjački sastavljene gospodarstvene osnove, pokušalo se je i ovlaštenike z. z. Draganić sklonuti na to, da za svoju šumu Draganićki lug dadu po stručnjaku sastaviti gospodarstvenu osnovu. To nastojanje ali bilo je kroz dugo godina uzaludno. Pokušalo se je takođjer sklonuti ih i na to, da odiele šumu od pašnjaka, te da kojih 2-3000 jutara šume bliže sela izluče za pašnjak, a ostalo da ostane za šumu, nu ni na to nisu htjeli pristati, jer „stoje odlučno na stanovištu, da ne dadu u šumi praviti b ranj evina". Buduć upravne oblasti nisu htjele silom provadjati uredjenje te šume, akoprem je za to već sve spremljeno bilo, to je kr. županijska oblast u Zagrebu, u svrhu da se još jednom pokuša to pitanje riešiti mirnim načinom, g. 1908. izaslala na lice mjesta kr. žup. tajnika g. Labaša i g. V. Dojkovića kao tadanjeg žup. nadzornika, te su njih dvo |