DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 345 — Definitivni račun o etatu, prirastu i t. d. biti će sastavljen tek onda, kad budu snimljene pokusne plohe u cijeloj šumi, koji posao da je djelomice već proveden, a u koliko nije, provadja se i nastavit će se, dok se ne dovrši. Spomenuti etat od godišnjih 1.639 stabala neće sadanji ovlaštenici u prvoj ophodnjici postepeno uživati, nego samo 1 457 stabala godišnje, buduć će se 4.000 stabala kao predhvat na redovitom užitku, morati prodati za namaknuće troškova za regulacije potoka i navlastito za izvadjanje kultura. Pomladjivanje izsječom stabala nastalih plešina, ne će se radi po šumi rujućih svinja, izvesti žirom, nego jednogodišnjim hrastovim, grabovim i jasenovim biljkama. Nasađjene plešine izgledati će kao po cijeloj šumi razštrkani „vrtići". Ovo uredjenje ima po navodu g predavača prelazai karakter, te će se možda već nakon 2 ili 3 ophodnjice moći preći na uredjenje šume po metodi ,Sastojinskog gospodarenja" (Bestandes\ virtschaft). Time smo u kratko, i sasvim objektivno prikazali razlaganja i tumačenja g. Dojko vica, a naročito način, na koji on smjera urediti šnmu z z, Draganić. Da nam ali izvješće bude potpuno, moramo još spomenuti, da je g. Dojković tečajem svoga predavanja više puta naglasio, da se uredjivač sume, u pogledu samoga uredjenja, mora pokoravati željama i volji šumovlastnika, ter da prigodom uredjenja mora uzeti naročito obzir na osebujni način življenja i posebne gospodarstvene prilike ovlaštenika. Isto tako naglasivao je: „da .se svaki uredjivač šuma mora bezuvjetno držati naputka izdanoga za uredjenje šuma, ako žeU da mu uredjajni elaborat ne bude po nad ležnoj oblasti zabačen". Spomenuti nam je i to, da su izletnici iz razgovora sa prisutnim odbornicima z.z. sasvim jasno razabrali, da su koli oni, toli i svi ostali ovlaštenici zem. zajednice potpuno uvjereni, da u šumi neće biti branjevina. Pošto je to i sam g. Dojković ustvrdio u svom pre davanju poslije lanjske glavne skupštine — vidi o tomu navod uŠumar, listu str. 388 od g 1910., koji navod po g. Dojkoviću nije oprovrgnut, — to će biti da im je on to sSum obećao Konačno nam je prije, nego predjemo na kritiku spomenutih temeljnih uredjajnih načela za draganičku šumu, spomenuti, da šuma Drag. lug, kakova je sada, nema izgled preborne šume, u kojoj bi svi debljinski razredi medjusobno bili pomiešani. nego je to po svome izgleda t. zv. šuma „žiro vnj ača", kakove obično nalazimo u krajevima, gdje se drži i u žir ugoni puno svinja, a veliki dio mogao bi se punim pravom nazvati i šumski pašnjak obrašten starim kvrgastim i granatim stablima. Glavni dio šume sačinjavaju stabla od 40—60 cm. prsnog promjera. Što je deblje, to je valjda usljed u mladosti zadobivenih ozleda, šuplje i trulo, a tanje stabalje nalazi se po rubovima šume i na lošijoj stojbini Pravoga bujnoga hrastovoga pomladka niti nema, niti ga može biti, jer sav žir pojedu svinje, a u koliko bi i odrasla koja biljka, to ju satare i ogrize blago. |