DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 28 <-- 28 --> PDF |
-- 346 — Kakav utisak je na izletnike učinilo predavanje g. Dojkovića, nije težko pogoditi, pogotovo ako se uvaži, da je u tom predavanju manjkalo „ono znamenito" što bi imalo prikazati prednosti te metode pred drugima, po uvaženim stručnim piscima a i praktičarima prokušanim i usvojenim metodama uredjenja, a po gotovo je izostalo iz predavanja obrazloženje o pomladbi Drag. luga ,bez branje vina" Moramo priznati, da bi u onom slučaju, kada bi potonji način pomladbe bio u opće moguć, u šumarstvu nastao i morao nastati cieli preokret. Šumovlastnici bez razlike kategorija, bi obzirom na to, što bi im kod takove pomladbe šuma ipak ostala širom otvorena za pašu, dozvoljavali šumarima da kultiviraju gdje i koliko god hoće. Šumske štete pako, ta rakrana našega naroda, spale bi od tog časa za dobru trećinu, jer ih je sjegurno V» nastala usljed nedozvoljene paše blaga u zabranjenim djelovima šuma. G. predavač je s toga od raznih izletnika bio ponovno umoljen, da razjasni, kako će biti mogude te „vrtiće" sačuvati od rovanja svinja i ogrizavanja i potrice od blaga, kada to blago po njegovomi vlastitom priznanju, cieli dan icielu noć bez nadzora po šumi pase i ruje. Gosp. predavač je na to jasno izjavio: „da će se ti vrtići plotom ili inim načinom, svaki za sebe ograditi na trošak zem. zajednice, a ne bude li to z. zaj. htjela, da će biti dužnost nadzornih oblasti to ogradjivanje makar i silom provesti! Ovlaštenici će, rekao je nadalje, uslied toga uvidjeti, da je to ogradjivanje za njih teret, te će se možebiti već za 2—3—8 godina moći preći na uredjenje ove šume po metodi »Sastoj. gospodarenja". Dakle u šumi neće biti branjevina nego samo „ogradje nih prostora". I to je servirano hrv.-slav. šumar, društvu na njegovom izletu nakon svega naprvo rečenoga, a naročito nakon toga, što je obrazloženo, da se neće saditi žir nego biljke, jer da bi žir svinje izrovale, a po tomu dakako i požderale. Po tomu još uviek ne znamo, hoće li u te vrtiće smjeti zalaziti blago ili neće. Ako će u nje smjeti svinje zalaziti, tada po našem sudu nebi trebalo vrtiće ni ogradjivati, a ako neće zalaziti, onda se je sa daleko manjim tro.škom mogao u njima zasijati žir, a ne biljke. Ne će li blago pojesti i zgaziti biljke kada zalazi u ogradjene vrtiće, tada ih neće pojesti ni satrti ni u neogradjenim prostorima, te bi se u tom slučaju mogle biljke zasaditi bez ogradjivanja. U kratko rečeno, g. predavaču nije niti najmanje uspjelo da izletnicima prikaže način pomladbe bez branjevina, nego naprotiv predočio im je način, po kojemu će obzirom na nisku ophodnjicu od 22 godine, biti skoro cijela šuma puna puncata branjevina. Koje su namjere vodile g predavača, da je od hrv.-slav. šum. društva htio dobiti sankciju za ta njegova, medjusobno se upravo izključujuća i protuslovna prikazivanja i dokazivanja, jest skroz na skroz nerazumljivo. Jedino ako je g. D. rieč „vrtići", u mjesto ovlaštenicima tol zazorne rieči „branjevina", upotriebio iz stanovitih, nama lahko dokučivih razloga, tada bi to bilo shvatljivo i mi bi mu to mogli donjekle i odobriti, nu tada je o pravom značenju te rieči trebalo upu |