DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 28     <-- 28 -->        PDF

-- 346 —


Kakav utisak je na izletnike učinilo predavanje g. Dojkovića,
nije težko pogoditi, pogotovo ako se uvaži, da je u tom predavanju
manjkalo „ono znamenito" što bi imalo prikazati prednosti te metode
pred drugima, po uvaženim stručnim piscima a i praktičarima
prokušanim i usvojenim metodama uredjenja, a po gotovo je izostalo
iz predavanja obrazloženje o pomladbi Drag. luga ,bez branje vina"


Moramo priznati, da bi u onom slučaju, kada bi potonji način
pomladbe bio u opće moguć, u šumarstvu nastao i morao nastati
cieli preokret. Šumovlastnici bez razlike kategorija, bi obzirom na to,
što bi im kod takove pomladbe šuma ipak ostala širom otvorena za
pašu, dozvoljavali šumarima da kultiviraju gdje i koliko god hoće.
Šumske štete pako, ta rakrana našega naroda, spale bi od tog časa
za dobru trećinu, jer ih je sjegurno V» nastala usljed nedozvoljene
paše blaga u zabranjenim djelovima šuma.


G. predavač je s toga od raznih izletnika bio ponovno umoljen,
da razjasni, kako će biti mogude te „vrtiće" sačuvati od rovanja
svinja i ogrizavanja i potrice od blaga, kada to blago po njegovomi
vlastitom priznanju, cieli dan icielu noć bez nadzora po šumi pase i ruje.
Gosp. predavač je na to jasno izjavio: „da će se ti vrtići
plotom ili inim načinom, svaki za sebe ograditi na
trošak zem. zajednice, a ne bude li to z. zaj. htjela, da
će biti dužnost nadzornih oblasti to ogradjivanje
makar i silom provesti!


Ovlaštenici će, rekao je nadalje, uslied toga uvidjeti, da je to
ogradjivanje za njih teret, te će se možebiti već za 2—3—8 godina
moći preći na uredjenje ove šume po metodi »Sastoj. gospodarenja".


Dakle u šumi neće biti branjevina nego samo „ogradje
nih prostora". I to je servirano hrv.-slav. šumar, društvu na njegovom
izletu nakon svega naprvo rečenoga, a naročito nakon toga,
što je obrazloženo, da se neće saditi žir nego biljke, jer da bi žir
svinje izrovale, a po tomu dakako i požderale.


Po tomu još uviek ne znamo, hoće li u te vrtiće smjeti zalaziti
blago ili neće. Ako će u nje smjeti svinje zalaziti, tada po našem
sudu nebi trebalo vrtiće ni ogradjivati, a ako neće zalaziti, onda se
je sa daleko manjim tro.škom mogao u njima zasijati žir, a ne biljke.
Ne će li blago pojesti i zgaziti biljke kada zalazi u ogradjene vrtiće,
tada ih neće pojesti ni satrti ni u neogradjenim prostorima, te bi se
u tom slučaju mogle biljke zasaditi bez ogradjivanja.


U kratko rečeno, g. predavaču nije niti najmanje uspjelo da izletnicima
prikaže način pomladbe bez branjevina, nego naprotiv predočio
im je način, po kojemu će obzirom na nisku ophodnjicu od
22 godine, biti skoro cijela šuma puna puncata branjevina.


Koje su namjere vodile g predavača, da je od hrv.-slav. šum.
društva htio dobiti sankciju za ta njegova, medjusobno se upravo izključujuća
i protuslovna prikazivanja i dokazivanja, jest skroz na
skroz nerazumljivo.


Jedino ako je g. D. rieč „vrtići", u mjesto ovlaštenicima tol
zazorne rieči „branjevina", upotriebio iz stanovitih, nama lahko dokučivih
razloga, tada bi to bilo shvatljivo i mi bi mu to mogli donjekle
i odobriti, nu tada je o pravom značenju te rieči trebalo upu