DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 347 —


titi lanjske i ovogodišnje učestnike njegovoga predavanja odmah
spočetka, a ne najprije im dokazivati ispravnost i temeljitost njeke
nemoguće metode pomladjivanja bez branjevina, a kada se to nikako
nije moglo dokazati, tada tek priznati, da će branjevina biti na pretek


Pošto dakle nema i nemože biti kultiviranja bez branjevina,
dakle nema ni prednostih, koje bi time za šumovlastnika iz kulti
viranja bez branjevina nastati mogle, to se sa stručnjačkog gledišta
mora ne samo š toga, nego i sa šumsko-uzgojnih i fina-ncijalnih razloga
zabaciti način, kojim se namjerava urediti Drag. lug, a to tim
većma, što taj način ne odgovara niti običajnom načinu življenja
draganićkih žitelja; radi kojeg načina je to zasebno uredjenje imalo
upravo zavedeno biti. Sravnimo li pako cieli elaborat sa propisima
našega naputka za sastav gosp. osnova, onda se on mora i po nazoru
samoga predavača osuditi, jer on nije niti najmanje s naputkom
u skladu.


Već sama ta okolnost, da če godišnje biti poprečno izsječeno
1640 stabala i da će svaka tako nastala plešina morati biti pomladjena
i ogradjena, govori proti predloženom načinu uredjenja. Ukupna
godimice zasadit se i maj uda površina svih tih vrtića odgovarat će površini
god.sječine, izračunate iz starosti sječivih stabala od 60—70 cm. deb.,
koja prema računu g. predavača iznaša oko 132—1,54, ili popriečno i45
god. Od 5630 jut. odpalo bi prema tomu na kulturu godišnje 40 jut, ili


64.000 " . Opseg toga u obliku četvorine omedjenoga prostora iznašao
bi okruglo 1000 tekućih hvati. Razdieli li se ta površina na 16-10
vrtića, to će svaki vrtić imati površinu od 40[]]" sa obodom od 24
tekuća hvata, ili ukupno 1640X24 = 39360 tekućih hvati t. j. 40
putaviše, nego da je branjevina u jednomkomadu. Neka
jedan tekući hvat ograde stoji samo 20 filira, to će ograda gornje
branjevine, bude li u jednom komadu, stojati 200 kruna, a bude
li na vrtiće razdjeljena, stojati će 200X^^=8000 kruna godišnje!
Dok u toj šumi zasadjena stabalca do sječe dorastu t j . kroz
146 godina, potrošilo bi se za ograđjivanje svake jednogodišnje
sječine, kada bi ona bila sva u jednom komadu, računajuć 473 ^^´
mate na kamate, najviše 1,469.000 K, a ako ona bude razdijeljena u
vrtiće, tada četrdeset puta toliko t. j . 58,760.000 K, Uvaži li se k tomu
još i to, da se svaki vrtić upravo mora svaki za sebe ograditi, dočim
da se pri ogradjivanju godišnjih sječina u jednom komadu, nastavljajuć
jednu do druge, uštedi na ogradjivanju barem jedne ili dviju
stranica, onda ta razlika izmedju jednih i drugih troškova postaje
još veća.
Prosudimo li taj način kultiviranja sa šumsko uzgojnog i trgovačkog
gledišta, to moramo doći do zaključka, da će z. zaj. silno
štetovati na vriednosti stabala. Podržavanjem preborne šume postati
će stabla krošnjata, kvrgava i kratkih merkantilnih dužina, dočim bi
u sklopu odgojena stabla bila čista, valjkasta i odugačkoga debla, a
po tome i daleko vrednija.


Sve i onda, kada radi obrane biljka proti blagu, ne bi trebalo
vrtiće ogradjivati, nebi sa financijalnoga gledišta bilo vriedno iste u
razštrkanim vrtićima odgajati, jer ako ih blago ne će obgristi i satrti