DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1911 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 347 — titi lanjske i ovogodišnje učestnike njegovoga predavanja odmah spočetka, a ne najprije im dokazivati ispravnost i temeljitost njeke nemoguće metode pomladjivanja bez branjevina, a kada se to nikako nije moglo dokazati, tada tek priznati, da će branjevina biti na pretek Pošto dakle nema i nemože biti kultiviranja bez branjevina, dakle nema ni prednostih, koje bi time za šumovlastnika iz kulti viranja bez branjevina nastati mogle, to se sa stručnjačkog gledišta mora ne samo š toga, nego i sa šumsko-uzgojnih i fina-ncijalnih razloga zabaciti način, kojim se namjerava urediti Drag. lug, a to tim većma, što taj način ne odgovara niti običajnom načinu življenja draganićkih žitelja; radi kojeg načina je to zasebno uredjenje imalo upravo zavedeno biti. Sravnimo li pako cieli elaborat sa propisima našega naputka za sastav gosp. osnova, onda se on mora i po nazoru samoga predavača osuditi, jer on nije niti najmanje s naputkom u skladu. Već sama ta okolnost, da če godišnje biti poprečno izsječeno 1640 stabala i da će svaka tako nastala plešina morati biti pomladjena i ogradjena, govori proti predloženom načinu uredjenja. Ukupna godimice zasadit se i maj uda površina svih tih vrtića odgovarat će površini god.sječine, izračunate iz starosti sječivih stabala od 60—70 cm. deb., koja prema računu g. predavača iznaša oko 132—1,54, ili popriečno i45 god. Od 5630 jut. odpalo bi prema tomu na kulturu godišnje 40 jut, ili 64.000 " . Opseg toga u obliku četvorine omedjenoga prostora iznašao bi okruglo 1000 tekućih hvati. Razdieli li se ta površina na 16-10 vrtića, to će svaki vrtić imati površinu od 40[]]" sa obodom od 24 tekuća hvata, ili ukupno 1640X24 = 39360 tekućih hvati t. j. 40 putaviše, nego da je branjevina u jednomkomadu. Neka jedan tekući hvat ograde stoji samo 20 filira, to će ograda gornje branjevine, bude li u jednom komadu, stojati 200 kruna, a bude li na vrtiće razdjeljena, stojati će 200X^^=8000 kruna godišnje! Dok u toj šumi zasadjena stabalca do sječe dorastu t j . kroz 146 godina, potrošilo bi se za ograđjivanje svake jednogodišnje sječine, kada bi ona bila sva u jednom komadu, računajuć 473 ^^´ mate na kamate, najviše 1,469.000 K, a ako ona bude razdijeljena u vrtiće, tada četrdeset puta toliko t. j . 58,760.000 K, Uvaži li se k tomu još i to, da se svaki vrtić upravo mora svaki za sebe ograditi, dočim da se pri ogradjivanju godišnjih sječina u jednom komadu, nastavljajuć jednu do druge, uštedi na ogradjivanju barem jedne ili dviju stranica, onda ta razlika izmedju jednih i drugih troškova postaje još veća. Prosudimo li taj način kultiviranja sa šumsko uzgojnog i trgovačkog gledišta, to moramo doći do zaključka, da će z. zaj. silno štetovati na vriednosti stabala. Podržavanjem preborne šume postati će stabla krošnjata, kvrgava i kratkih merkantilnih dužina, dočim bi u sklopu odgojena stabla bila čista, valjkasta i odugačkoga debla, a po tome i daleko vrednija. Sve i onda, kada radi obrane biljka proti blagu, ne bi trebalo vrtiće ogradjivati, nebi sa financijalnoga gledišta bilo vriedno iste u razštrkanim vrtićima odgajati, jer ako ih blago ne će obgristi i satrti |