DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 19 <-- 19 --> PDF |
m odnose na ekonomiju imovne općine križevačke u užem smislu t. j . ekonomiju šuma Graničara bivše 5. varaždinsko-križevačke krajiške pukovnije. Možemo vjerovati, da kaošto je kod stvaranja imovne op ćine bio povod i svrha njena na vidiku stvarača njenog, tako može da i nestane imovne općine, ali tek onda, kad nestanu poslijedice povoda i svrhe njene. Dioba imovne općine, kako si ju to mnogi pravoužitnik i ini zamišlja, značilo bi razkoma dati i rastepsti sakupljeni šumski kapital, koji tek kao ujedinjen veleposjed nosi najveći prihod --a zahtjeva najmanje troškove. U ostalom o tom će odlučivati faktori, koji su za to zvani. Na nama je za sada, da upravljamo ekonomiju šuma imovne općine križevačke načelom potrajnosti, a po načelima šumarske znanosti i postojećim propisinna, zadovoljujući r arodu u najvećoj mogućoj mjeri, al uvijek u okviru zakonskih ustanova i realne mogućnosti. U tome nara dolazi na um riječ sir J(;hna Lubbocka, kada veli: »Muzika poznaje tek sedam nota u skali, pa tim malim mirazom umjetnik stvara čudesa, a na nama je da u muzici socijalnog života pogodimo prave akorde, kojima ćemo u svim granama pobuditi simfoniju«. Lijepo veli engleski mislioc, al baš pogoditi ono pravo u socijalnoj ekonomiji kod šumarstva imovne općine, držimo, da je vrlo teška umjetnost. Sušenje hrastika. Piše Ivo Konig, kr. kotarski šumar. Do minulog proljeća držalo se općenito, da je hrastova medljika posredno prouzročila sušenje hrastika samo ondje, gdje su gusjenice ponovno obrstile sav list, tumačeć to time, što je sried lieta ponovno iztjeralo lišće natrušeno gribom medljike, koja se je na mekanom listu razviti mogla, te ga i uništila, te da je stablo na taj način — naime stoje cielu godinu bilo bez lista, moralo uginuti. 28 |