DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 386 — Činjenice ali opažane tečajem godine 1910., te ovog proljeća, govore proti tom jednostavnom i donjekle utješljivom tumačenju. S toga se treba na nje obazrieti, ter tu pogibelj po naše hrastike čim bolje uočiti i spoznati, e da se nama šumarima ne bi moglo predbaciti, da smo mirne duše gledali silno oštećivanje, odnosno propadanje naših hrastika. I. Za bolje razumjevanje, i kako nisu u javnost izneseni podaci 0 promatranju tečaja te bolesti i sušenja hrašća, pobilježiti ćemo ponajprije značajnije pojave u njekim šumama sisačkog kotara, u kojima u koliko znademo, ima najviše štete od gusjenica i medljike. 1. Šuma »Topoljak«, 213 jutara, leži 2 kim. od Save, ali ju ova nepoplavlja. Ciela površina na prvi pogled izgleda kao potpuna ravnica, nu za vrieme većih oborina nalaze se dielovi od jednog i više jutara zaliveni vodom na 10—20 cm. visoko. Samo jedna omanja bara je pod vodom sve do velike suše, a ta je neobraštena, dočim su hrastova stabla oko nje bila suhobrka. Ostala površina uzvišena je samo toliko, da s nje voda jakih oborina otiće na spomenuta niža mjesta. Ovakove uzvisine zovu Posavci »greda«. Elevacija tla iznosi ovdje oko Va stupnja, odnosno pad 0-47o. U rastu hrastika ne vidi se razlika izmedju grede i nizine, samo je tlo tia prvima obraslo boljom travom i deteljom, a u nizinama pojavljuje se sitinac i što se ovdje ondje opaža koj suhobrki hrast. Sastojina je 70—90 godišnji hrastik. God. 1907. do 1909. obrstile su gusjenice cijelu tu šumu do gola. Kako ta šuma stoji osamljena izmedju sela i gospodarskih zemljišta, vidjela se je lieti iz daleka u posve zimskom izgledu. Ljeti 1909. zaražena je gribom medljike, te je lišće bilo kao okrećeno. |