DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 392 — bez lista opredjeljeno već preko 1.000 m´ za sječu. Popriečni prsni promjer tih stabala iznosi 35 cm. U šumama ležećin na brežuljcima i brdinama ne ima usahlih stabala, akoprem je medljika prošle godine vrlo žestoko zarazila njeke predjele (Jurjevac). 8. Šumu prvostolnog kaptola zagrebačkog »Medjidorje« upoznali smo prije dvije godine, prigodom predradnja za sastav gospodarstvene osnove, te doznake usahlih stabala, te smo u njoj sve učinke brstenja gusjenica i zaraze medljike motrili osobno tečajem dvijuh godina, daklem najviše od svih drugih šuma. Ta šuma u površini od 1.200 jutara optočena je sa tri strane riekom Odrom i njenim rukavom »Mrtva Odra«. Za vrieme visoke vode u Savi i Kupi popljavljena je ciela šuma i njen okoliš na 2 do 3 metra visine. Duž rečenih vodotoka proteže se »greda«, a unutarnjost šume jest nizina, iz koje voda ne ima otoka. U koliko to dopušta položaj i obrast tla, skuplja se suvišna voda u dvie velike bare „Vidrenski i Imelni čret", u kojima voda leži i ljeti 50—70 cm. duboko, odnosno bilo je to do god. 1.910., kada su iskopana dva odvodna kanala. Oko tih bara neuspjeva više hrast. Ciela ostala površina, izuzev naravno rečenu gredu, te njeke manje uzvisine, ne samo da je močvarna, već je tlo ovdje upravo glibavo. Glavnu sastojinu tvori hrast Jasenove sastojine nalaze se u manjim odsjecima, t. j , u nizinama, u koje se više vode sakuplja. Inače je jasen po svoj površini kao podstojno drvo kržljavo uzrasao. Po čitavoj površini izim greda, raste šaš tako bujno, da sprečava prolaz. Ovu su šumu godine 1886. do 1888. brstile gusjenice u tolikoj mjeri, da se na odrezciraa uzor stabala jedva mogu prebrojiti godovi. Ova se šuma u opće može smatrati leglom gusjenica u ovoj okolici- Obgrizavanje lišća opažalo se je opet znatnije god. 1904.—1906. a god 1907. i lo08. razvile su se |