DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 35 <-- 35 --> PDF |
401 Opet samo uplivu temperature dade se pripisati činjenica, da se je medljika prošle godine vrlo rano razvila, a da ove godine, pošto je cieli mjesec svibanj bio hladan, pokazuje mnogo slabiji razvitak. Uslied tog ranog razvitka naišlo se je god. 1910. već u drugoj polovici travnja na pobieljelo lišće, a početkom svibnja bila je medljika već u opće bujno razvita, zatekla je dakle opet nerazvit i nježan list, pa su s toga usahla i stabla, kojima gusjenice nisu te godine u opće list nimalo oštetile, jer ih u opće nije bilo. Dopustivo je dakako, da su ta stabla usljed haračenja gusjenica, te zaraze medljike od g. 1909. bila u svojoj vegetaciji vrlo oslabljena, ali pošto su redovito prelistala, bila bi ostala na životu da ih nije medljika i te godine opet napala — po gotovo u prvom razvitku. Ove godine nasuprot hladno proljeće nije dopustilo jači razvitak medljike, pa se je u svibnju opažalo na lišću samo spomenute okrugle malene mrlje tamo, gdje se je prvi grib na jošte mladom lišću razvio, ali se mycelij nije mogao rasprostraniti po cielom listu, jer je bila za razvitak preniska temperatura, a kasnije valjda nisu haustorije razvijajućeg se mycelija mogle prodrieti otvrdnjeli već epidermis lista. Glavno natrušenje po gribu medljike, kako je bilo prvobitno na 8. kolovoza 1909. nastupilo je ove godine 1 lipnja, tako da je sve lišće na stabalju, grmlju i travama bilo bielo. U kaptolskoj šumi se je taj dan kod prolaženji opažala prašina tako, da je i odielo pobielilo kao u mlinu. Koja će biti posljedica ove nove zaraze, ne može se sada ustvrditi, jer će se ta stalno moći ustanoviti istom s proljeća god. 1912, nu držimo, da se list zaražen tek na 1. lipnja neće zakovrčati, te da će ostati zeleniji nego je bio prošle godine. Moguće da će se sjeseni na prilično zelenom listu opažati više ili manje smedjih ili rdjavih mrlja, da će dakle njeki dielovi lista i normalno funkcionirati. Kako previsoka temperatura i pomanjkanje vlag e spriečava ruzvitak medljike i odklanja pogibelj, pokazuje hrastova kultura na »Golombrdu«, koja je izvedena u pro |