DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 412 —


medljici, a opet i sama mogućnost njenog bujnog razvitka, naravno
je, da su spomenuti zavodi konštatovali, da ne ima za
hrast niti pogibelji od medljike.


U tome leži i odgovor na primjetbu gosp. Kosovića da medljika
napada i druge vrsti bilja, pa se na nju nitko ne osvrće. I
kod nas pšenicu i zob ne siju u močvari.


V.
Kako ne ima temelja nadi, da će hrastova medljika sama
po sebi izginuti, već treba pretpostavljati, da će se uzdržati
onako, kako se je uzdržala već preko pol stoljeća na vinovoj
lozi i drugom bilju, a to tim više, što u šumama postoji u najvećoj
mjeri glavni uvjet njenog razvitka t. j . vlaga, nužno je
ustanoviti, kako da se udesi djelovanje šumara kod uzgoja i
uzdržavanja hrastovih šuma.
Tom prigodom treba uočiti dvije mogućnosti i to djelovanje
medljike iza obrštavanja hrašća po gusjenicama, te djelovanje
ove same po sebi.


1. Gusjenice.
Naglom usahnuću hrastika u samoj jednoj vegetacionoj
periodi, a u tako ogromnoj mjeri, bile su povod gusjenice, jer
su prouzrokovale, da je medljika ljeti 1909. god. našla na
hrašću nerazvit i mekan list, na kojem se je mogla razvijati i
po tom uništavati djelatnost probavnih organa stabla.


Kad bi se brštenje hrašća do gola ponovno dogodilo, uništila
bi medljika pretpostaviv povoljne uvjete za njezin bujni
razvitak, a ti će kod nas mjeseca lipnja postojati valjda svake
godine, i opet hrašće u sličnoj mjeri kao ovog puta. Naravno
je da će trebati po tome u buduće razvitak gusjenica spriečavati
koliko je iole moguće. Na sreću ta mogućnost postoji u
starom sretstvu »spaljivanja leptira«. Samim uništavanjem jaja
i gusjenica neće se u šumama mnogo postići.


Spaljivanje leptira nije ali tako jednostavno provedivo, da
bi bilo dovoljno da »šumari na njih bolje pripaze«, kako to g.
Kosović na strani 433 Š. L. veli.