DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 421 —


pogodjuju razvitak medljike u toj mjeri, da postane opasna za sam
opstanak hrašća.


Trošak sumporeiija je vrlo malen. Iznosio bi maleni dio
troška, kojeg prouzročuje žetva trave i korova iz mladih kultura.
Kada se ne žali trošak za takvu žetvu, nema uzroka da
se ne troši mnogo manje za sumporenje.


Dodajemo s toga iz navedenog djela glavno o sumporenju.


Od sviju sretstava, koja su za uništavanje gljivica preporučivana,
nijedno ne djeluje, niti je praktično tako uporabivo,
kao što je u svim južnim vinogorjima provadjano prašenje oboljelih
dielova loze sa fino samljevenim sumporom. Uporabu sumpora
pokušao je prvi vrtljar Kyle 1846, u Engleskoj. Godine
1850. obavljeni su prvi pokusi u Francuskoj, nu ipak je općenita
uporaba sumpora i u Francuskoj nastupila tek god. 1857.
a u Tirolu istom 1862.


Da sumporenje bude uspješno ima se obavljati kod mirnog
zraka za toplih i sunčanih dana i to nakon osušenja rose.
Opažati će se onda u vinogradu izraziti miris sumpora, odnosno
po raztanjenoj sumpornoj sukiselini.


Tamo, gdje se bolest redovito pojavljuje, kao n. pr. u
Tirolu, ne čeka se na to, već se prvi put sumpori čim su se
mladice razvile. Sumporenje imade se obavjati toliko puta, koliko
se puta pojave nove gljivice u vinogradima često´ 7—8
puta.


Nastupi li odma iza sumporenja vlažno ili kišovito vrijeme,
bio je posao u većini slučajeva uzaludan, pa ga treba ponoviti
čim nastupi liepo vrieme.


Sumporenjem ne smije se u proljeće zatezati ni štediti,
jer ćemo bolest tim teže svladati, čim više s početka štedimo
sa sumporom.


Djelovanje sumpora na gljivice jest bezdvojbe kemičko.
Prema pokusima Moritz-a. Basarova i dr. čini se, da sumporenje
djeluje ushed razvijanja sumporne sukiseline, koja se iz
sumpora u to većoj mjeri razvija, što je viša temperatura, kojoj
je izložen. Uz svaki sumporni prašak razvija se toliko sumporne