DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 421 — pogodjuju razvitak medljike u toj mjeri, da postane opasna za sam opstanak hrašća. Trošak sumporeiija je vrlo malen. Iznosio bi maleni dio troška, kojeg prouzročuje žetva trave i korova iz mladih kultura. Kada se ne žali trošak za takvu žetvu, nema uzroka da se ne troši mnogo manje za sumporenje. Dodajemo s toga iz navedenog djela glavno o sumporenju. Od sviju sretstava, koja su za uništavanje gljivica preporučivana, nijedno ne djeluje, niti je praktično tako uporabivo, kao što je u svim južnim vinogorjima provadjano prašenje oboljelih dielova loze sa fino samljevenim sumporom. Uporabu sumpora pokušao je prvi vrtljar Kyle 1846, u Engleskoj. Godine 1850. obavljeni su prvi pokusi u Francuskoj, nu ipak je općenita uporaba sumpora i u Francuskoj nastupila tek god. 1857. a u Tirolu istom 1862. Da sumporenje bude uspješno ima se obavljati kod mirnog zraka za toplih i sunčanih dana i to nakon osušenja rose. Opažati će se onda u vinogradu izraziti miris sumpora, odnosno po raztanjenoj sumpornoj sukiselini. Tamo, gdje se bolest redovito pojavljuje, kao n. pr. u Tirolu, ne čeka se na to, već se prvi put sumpori čim su se mladice razvile. Sumporenje imade se obavjati toliko puta, koliko se puta pojave nove gljivice u vinogradima često´ 7—8 puta. Nastupi li odma iza sumporenja vlažno ili kišovito vrijeme, bio je posao u većini slučajeva uzaludan, pa ga treba ponoviti čim nastupi liepo vrieme. Sumporenjem ne smije se u proljeće zatezati ni štediti, jer ćemo bolest tim teže svladati, čim više s početka štedimo sa sumporom. Djelovanje sumpora na gljivice jest bezdvojbe kemičko. Prema pokusima Moritz-a. Basarova i dr. čini se, da sumporenje djeluje ushed razvijanja sumporne sukiseline, koja se iz sumpora u to većoj mjeri razvija, što je viša temperatura, kojoj je izložen. Uz svaki sumporni prašak razvija se toliko sumporne |