DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 422 — sukiseline, da nježno slaničevje gljivica, koje s njom u doticaj dodje, bezuvjetno mora biti razoreno. Kod nabave sumpora treba paziti, da je po mogjćnosti kemički čist i najfinije samljeven. Sumporni cviet nije dobro rabiti, jer se zrnca, koja su kod ovoga više okrugla, ne drže na listu tako, kao oštrobridna zrna samljevenog sumpora. Finoću mljevenja može se istražiti pomoću Chamel-ove cievi, što je važno koli glede troška, toli i glede uspjeha, koj je tim veći, čim je sumpor finije samljeven. Uputno je sumpor prije porabe prosijati kroz fino sito, da se razmrve grudice. Sprave za sumporenje poznate su, a biti će uputno za sumporenje hrastovih biljka, radi prištednje rabiti onakove, koje sumpor nerazbacuju širom. Naše imovne općine i veća vlastelinstva zvana su, da u tome izvedu barem pokuse i objelodane troškove i uspjeh, koji će možda biti dvojben samo na prevlažnim mjestima, te u predzabranama, u kojima zasjena starih stabala zapriečuje dopiranje sunčanih zraka do sumpora. Gospodarska osnova za šumu zem. zajednice Draganić. Piše Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik. U prošlom broju ovoga lista opisao je g. šumar, nadzornik B. Kosović ovogodišnji izlet hrv.-slav. šumarskoga društva u šume zem. zajednice Draganić. On je tom prigodom priopćio najglavnija načela, po kojima g. kr. z. šumar, nadzornik V. Dojković, glasom njegovoga tumačenja pred izletnicima, smjera izraditi gospodarsku osnovu za šumu Draganički lug, vlastnost spomenute z, z. a podjeđno se je kritički osvrnuo na ta načela i razložio, s kojih razloga ih sa strukovnoga gledišta drži pogriešnima, a za zem. zajednicu Draganić sa gospodarstvenoga gledišta štetnima i neprovedivima, |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 423 — Pri tomu nije dospio istaknuti sve momente, koji govore proti spomenutim načelima, što je sasvim razumljivo kada se uvaži, da mu šuma nije detaljno poznata i da se u kratkom vremenu od njekoliko sati, nije mogao o svemu informirati i o svemu učiniti bilješke. Budi s toga i meni kao poznavaocu te šume dozvoljen O) istaknuti i obrazložiti još njeke razloge, koji govore proti uredjenju te šume na temelju prebirnoga sjeka. Gospodarska osnova za rečenu šumu sastavlja se po g, Dojkoviću već treću godinu, nu kada će biti gotova, to još nitko nezna, jer se još uvjek polažu njekakove pokusne plohe. Kao način sječe uzet je prebirni sjek, a to je najlošiji i najpogibeljniji način uredjenja. Najlošiji zato, jer se prebirni sjek rabi samo od nužde u zaštitnim šumama, na visokim gorama, na skrajnjem rubu šumske vegetacije, te na strmim obroncima gora, i to najviše samo u crnogoričnim šumama, gdje je drugi način nemoguć; a najpogibeljniji način zato, jer je prebirni sjek za sklopljenu, jednoličnu hrastovu šumu od velike tehničke vrijednosti, gotov a smrt, gotovo uništenje, pošto se pretrgavanjem sklopa šumi nanaša neizmjerna šteta, a mješanjem debljinskih razreda stvara silan nered, a kod same sječe rušenjem starih i starijih stabala, u mladoj sastojini polomi bezbroj mladikovine, oteščava nadzor, spriječava uživanje paše, poskupljuju sve vrsti šumskih radnja itd. Naročito će taj način uredjenja naići na nesavladive zaprijeke tada, ako se pošumljivanje bude provadjalo umjetnim načinom sadeć biljke i ogradjujuć ih plotom i ogradama, kako je to izletnicima hrv.-slav. šum. društva tumačeno na lica mjesta u šumi. S toga gospodarstvena osnova izradjena na tom temelju, ne ima nikakova uporišta u šumarskoj znanosti, nego je s njom u očitoj oprieki, te se ne može opravdati niti onom stereotipnom tvrdnjom: »Ovako to žele, ovako to hoće ovlaštenici i da se nije tako radilo, da ne bi došlo do sastavka gospod. osnove « |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 424 — Da ovlaštenici z. z. Draganić žele prebirni sjek uz suspenziju svakog pošumljivanja i da iz reda nastoje stvoriti nered, to je razumljivo, jer oni su na to kroz decenije naučeni i jer računaju samo sa svojom časovitom korišću, a ne misle na budućnost. Nu da oni ne bi konačno makar i nevoljko bili dozvolili provesti uredjajne radnje, makar ne bi svi njihovi neopravdani zahtjevi bili uvaženi, to ne stoji. Nu sve kada bi njihovo opiranje bilo i te kako veliko, to držim da ne ima o tora dvojbe, da se nikako nisu smjeli uvažiti takovi zahtjevi ovlaštenika, koji su neminovna financijalna propast šume i zemljištne zajednice, te koji se protive pravilima razložnog šumskog gospodarenja, ustanovama postojećih naredaba i pravilima zdravoga razbora. Ja veoma cijenim složan rad sa ovlaštenicima, želim takodjer, da se njihove želje što većma uvaže, nu držim da im se svaki šumar-stručnjak mora protiviti onda, kada znade, da su ti zahtjevi po zem. zajednicu pogubni i da se protive postojećim naredbama i svim pravilima šumarske znanosti. Jer kad bi sastavljač ovakovim neosnovanim zahtjevima udovoljio i po njima radio, onda bi takav stručar bio kod sastavka gospodarske osnove posvema suvišan, jer osnovu, koja se ne osniva na temeljnim načelima šumarske nauke, pa se ni inače neosvrće na postojeće propise, već samo na nerazložne zahtjeve ovlaštenika, može sastaviti i svaki laik, pa i sami ovlaštenici bez stručnjaka. I doista izgleda, kano da je sastavljač osnove za šumu zemljištne zajednice Draganić, u pogledu izbora načina sječe, toga temelja gospodarske osnove, slijedio diktat Draganičaka, jer ta gospodarska osnova, u koliko se tiče samoga temelja, ne ima na sebi ništa stručnjačkoga. Mirne daše i otvoreno izjavljujem, da je dosadanje šumsko gospodarenje, koje se osnivalo na neredovitom prebirnom sjeku, po mom sudu bilo ne prispodobivo bolje i razložnije, nego sadanje, koje se temelji na redovitom prebirnom sjeku. Po dosadanjem načinu gospodarenja vadila su se samo Stara, kržljava, trula i šuplja, dakle skroz manjičava stabla po |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 425 — svoj šumi i to samo oko 5—6 stotina stabala godišnje; po novoj pako osnovi daje se godišnje 1440 komada najboljih, najljepših i najvriednij´h hrastovih stabala od 60—90cmt. u prsnoj visini i to u sastojini, koja je najbolje obraštena i u najboljem sklopu, dočim se tek za dalnje periode ostavljaju pojedina po svoj šumi razštrkana stabla, te sastojine sa slabim ili nikakovim obrastom na lošoj stojbini. Na taj se način pod firmom gospodarske osnove, upravo uništava i razara imetak zem. zajednice. U pogledu pošuraljivanja razlikuje se po toj osnovi inaugurirani način gospodarenja od dosadanjega samo u toliko, što se po dosadanjem načinu gospodarenja nije u opće rišta pošumljivalo, jer su se stabla vadila širom po svoj šumi, a po ovoj gospodarskoj osnovi predlaže se doduše pošumljivanje, ali do faktične provedbe neće doći, a ako dodje, morati će se obzirom na skupocjenu sadnju i još skuplje ogradjivanje svih po svoj šumi razštrkanih čistina i t. zv. vrtića, te obzirom na vrlo dvojbeni uspjeh, sav u tu svrhu učinjeni trošak, smatrati izbačenim novcem. Da je takav način sječe i ponovnog pošumljivanja po svoj šumi razštrkanih sijevnica i čistinica (vrtića) jedan strukovni lapsus, potvrdili su skoro unisono svi izletnici hrv.slav. šumarskog društva. To ali još nije najglavnija stvar, nego kod takovog pošumljivanja igra najveću ulogu skupa i skoro neprovediva radnja, slabi uspjeh i grdo iznakaživanje šume, jer se time, osobito ako se ovakova sječa kroz više ophodnjica provadja, (kao što ima ovdje biti) šuma pretvara u rugobu od hrastove šume, pošto se razni debljinski razredi u vrlo malim i najnepravilnijim površinama skoro na svaki korak izmjenjuju, te kod sječe najstarijeg debljinskog razreda na slabijem počinja neizmjerna šteta. Prema gornjem razlaganju držim: 1. da projektirana gospodarska osnova u nikojem smjeru ni pogledu, ne odgovara niti najprimitivnijemu uredjenomu šumskomu gospodarstvu, a kamo li današnjoj naprednoj šum. znanosti, pošto počiva na takovom temelju, koji se rabi samo i/j |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 426 — skrajnje nužde u zaštitnim šumama i u šumama crnogorice na krasu, a u šumama listačama samo onda, kada se radi neznatne površine drugi način sječe upotrebiti ne može; 2. da će se takovom gospodarskom osnovom z. zajednica Draganić oštetiti za mnogo milijuna; 3. da ta gospodarska osnova ne uvažuje gospodarstvene potrebe i gospodarstvene prilike zem zajednice Draganić, radi kojih je sastavljač te gosp. osnove, g. Dojko vic, navodno bio prisiljen odabrati redoviti prebirni sjek; i 4. da se ta gospodarska osnova protivi mnogim važnim pozitivnim ustanovama, naročito § 19. naputka za sastavak gospodarskih osnova i programa, koji je izdan naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 23 IV. 1903. broi 23.152. Ad 1. Uvadjanje redovitog prebirnog sjeka u šumi z. z. Draganić, ne samo da je u potpunoj protimbi sa današnjim stanjem šumarske nauke, koja taj sjek u hrastovim šumama, isto kao i naš uredjajni naputak (alin. 2. §. 19.), dozvoljava samo tada, kada je šuma veoma malena, — nego će za tu šumu imati sliedeće važne mane i poroke. a) Iznakaženje šume do skrajnosti; b) Golemo poskupljivanje i osporavanje svih šumskih radnja, a naročito nadzora kod sječe i izvoza drva ; i c) nemogućnost uživanja paše, ili ako se to uživanje po tumačenju g. Dojkovića bude nastojalo omogućiti ogradjivanjem zasadjenih čistina, tada će odavde po zemljišinu zajednicu nastati skroz neopravdane i ogromne novčane žrtve i to tako velike, da će one na daleko nadmašiti i samu vrijednost buduće šume. ad a) Redovitim prebirnim sjekom uz više ophodnjica (4 ophodnjice svaka sa 22 godine), pretvoriti će se sadanja lijepa, po vidu posve jednolična hrastova šuma, u dobi od 100 do 160 godina, u skroz nepravilnu šumu. Ona će već nakon 2. ophodnjice sadržavati tri debljinska razreda, koji će u malim i najnepravilnijim. površinama biti medjusobno tako izpremješani, |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 427 — da če se na svakih 10 koračaja naići na druge debljinske razrede. Ovdje će biti n. pr. 2-godišnja mlada kultura medju starim hrastovima, a ondje u starijoj mladikovini; sada će se stara hrastova stabla nalaziti u mladoj kulturi ili mladjoj sastojini, a sada opet će se mlada kultura poput zaljeva, otoka ili poluotoka zavući u staru ili stariju mladikovinu; konačno opet stara u mladju ili posve mladu sastojinu i to tako izmjenice i nepravilno, da će se u tom kaosu svatko teško snaći. Uz četiri ophodnjice, kao što to g. Dojković predlaže, podvostručiti će se taj kaos. Da si čovjek ovo iznakaženje šume prebirnim sjekom može što zornije pretstaviti, treba si samo predočiti, da će po navodu g. Dojkovića svaka od tih ophodnjica trajati 22 godine, da će dakle u svakoj ophodnjici biti 22 raznodobne, od 1—22 godine stare sastojinice. Pošto se svake godine ima posjeći 1.440 hrastova i pošto se na svakom mjestu, gdje je hrast stajao, imadu posaditi biljke, to će se u onom slučaju, ako se bude htjelo postojećim propisima udovoljiti i pošumljenjem izsječenih mjesta osjegurati ponovni uzgoj šume, svake godine morati saditi biljke na 1.440 mjesta. Tečajem prve ophodnjice saditi će se dakle biljke na 1.440X22 =31 680 mjesta, a isto toliko tečajem svake sliedeće ophodnjice, a to kroz sve četiri ophodnjice znači sadnju na ukupno 31.680 x 4== 126.720 mjesta. Sve to će biti po starosti, debljini i po nepravilnim površinama sastojina tako izpremješano sa pojedince ili rpimice stojećim starim hrastovima, da se za pravo neće moći ni koraknuti, a da se iz jednog debljinskog razreda ne predje u drugi i da se do starih hrastova, kada se budu posjekli, ne će moći doći kolima inače, nego da se kroz mladik prosjeku putevi. Da bi takovo gospodarstvo bilo racionalno, to držim, da niti najneiskusniji šumar, vježbenik ne će ustvrditi jedini g. Dojković je pokušao i htio to dokazati prigodom izleta, nu nije mu uspjelo uza svu njegovu neosporivu rječitost. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 428 — Ta stvar se ima slično Icano sa posjednikom, koj ima sav svoj posjed u jednom komadu, pa bi taj komasirani komad htio zamjeniti sa bezbrojem manjih, po svira rudinama porezne općine raštrkanim česticama, ili kada bi htio mjesto na jednom komadu, posijati na 100 i više malih parcela izmjenice žito, zob, ječam, kukuruz, korun, repu i t. d. Kako bi takovo gospodarstvo bilo neamjestno i štetno, tako je za hrast neumjestan i štetan prebirni sjek naprama oplodnom i čistom sjeku, gdje se sječina niže do sječine, dobni razred do dobnog razreda i to u pravilnim većim plohama od jedne ili višegodišnjih sječina. Ad b) Kako sam već naveo, je dalnja velika mana prebirnoga sjeka poskupljenje i zakašnjivanje svih šumski h radnj a (sječa, nadzor, sadnja itd.) a naročito u poskupljenju nadzora sječe i izvoza drva. Kod prebirnoga naime sjeka moraju se za namirenja redovitog godišnjeg etata, prebrati veliki prostori, čega kod čistoga sjeka nema, a kod oplodnoga sjeka, ako i jest ploština petero i višestruka od one čistoga sjeka, ipak je nadzor stegnut i ograničen na stalnu površinu, koja kroz 5 i više godina ostaje nepromjenjena, a uz to godišnjom sječom redovitog etata (stanovitog broja stabala) postaje od godine do godine preglednijom, a prema tome i za nadzor lagljom. Razlog poskupljivanja nadzora i zakašnjivanja svih radnja, ima se kod prebirnoga sjeka tražiti u razštrkanosti nadzirati se imajućega objekta, u pomanjkanju dostatnih nadzornih i radnih sila, u vrlo neznatnoj površini pojedine, ali zato mnogobrojnih, zasaditi i ograditi se imajućih čistinica. Tako će n. pr, u toj budućoj prebirnoj šumi, kako ćemo to poslije dokazati, kod sadnje tih mahh po čitavoj šumi raštrkanih čistina, za svaka 84 radnika trebati 12 lugara za nadzor, odnosno za svakih 7 radnika biti će potreban jedan lugar. Te zasaditi se imajuće čistine imati će naime samo neznatne površine od 20, 30, 40, 50, 60 do najviše 20()a hvati, pa kad bi si lugar u partiju uzeo više od 7 radnika, morao bi se sa rad |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 429 — nicima vazda seljakati sa jednoga mjesta na drugo, čitiie bi veći dio vremena u sumo hodanje potratio. Pošto z, zajednica Draganić ne ima na razpoložbu 12, već samo 4 lugara, to će se posao sadnje moći obavljati samo na četiri strane i to na svakoj samo sa 7, ili ukupno 28 radnika, a time će se provedba takove sadnje neobično zategnuti naprama onakovoj sadnji (kod čistog sjeka\ pri kojoj jedan lugar može u jednoj partiji nadzirati 20—21 radnika. Pretpostavljajuć, da svaka čistina od onih 1.440 čistinica, koje će sječom hrastova u prebirnoj šumi nastati, zaprema popriječno površinu od BO^" ili .50X 3´6 = 180n m. iznositi će ukupna zasaditi se imajuća površina 1440 X 60 = 72.000n" ili 180 X 1440 = 259.200 Dm. Bude li se sadilo u udaljenosti od 1 metra, ili na svakom nmetru po jedna biljka, trebati će se na 259.200um. 259.200 biljka, a predpostavi li se nadalje, da će dnevno po jedan radnik zasaditi 200 biljka, to će za gore spomenutu površinu trebati 259.200:200 = 1.296 radnika ili radnih dana. Pošto z. z. Draganić ima na razpoložbu kako već rečeno — samo 4 lugara, to će se dnevno moći raditi samo u 4 partije, svaka sa 7 radnika, ili ukupno sa 28 radnika. Tih 28 radnika pako trebati će za gore opisani posao, koji sadrži 1,296 radnih dana, 1296 : 28 = 463 dana, i ne računajući pri tomu na gubitak vremena, koji seljakanjem radnika sa jedne čistinice na drugu nastaje. Pri čistom i oplodnom sjeku ne ima te razcjep kanosti i razštrkanosti zasaditi se imajućih čistina, tu je sva površina u 1, 2 ili 3 komada, dakle u velikoj površini, gdje će po 1 lugar moći nadzirati 21 radnika, a prema tome 4 lugara 84 radnika, a tih 84 radnika poraditi će gornji posao za ciglih 15*4 dana. Iz toga se vidi, sa kakovim zakašnjenjem će se u prebirnoj šumi obavljati redoviti godišnji kulturni poslovi. Kroz puna poldrug mjeseca nadzirati će 4 lugara samo kulturne radnje! Strašno je to, kad se promisli, da se taj posao pri čistom i oplodnom sijeku, sa 84 radnika dnevno, dade izvesti u 1.5-4 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 430 — dana, dakle za cijeli i potpuni jedan mjesec prije, pošto tu lugar smije uzeti u jednu partiju po 20 i više radnika, a ne samo 7, kako će se to radi razštrkanosti zasaditi se imajućih čistina, morati učiniti kod prebirnoga sjeka. Nu ne samo, da se u prebirnoj šumi s pomanjkanja dostatnog lugarskog osoblja, neobično dugo zatežu redoviti godišnji kulturni poslovi, nego se tu opaža i vrlo osjetljivo poskupljivanje svih radnja. Troškovi za kulturne radnje rastu i povećavaju se neprestanim seljakanjem radnika s jednoga mjesta sadnje na drugo, a nadzorni troškovi time, što pojedini lugar radi razštrkanosti zasaditi se imajućih mjesta i odavde nastajuće dangube, ne smije k poslu uzeti više od 7 radnika. * Najprije ću obračunati troškove dangube, a zatim troškove povećanog nadzora. (Svršit će se). Izvješće tajnika hrv.-slav. šumarskoga društva 0 djelovanju društvenog upravljajućeg odbora u g. 191011. Ovo izvješće pročitano je u XXXV. red. glavnoj društvenoj skup.´^ tini na 10. kolovoza t. g. nu radi pomanjkanja prostora, nismo ga mogli đonjeti u prošlom broju ovoga lista, u kojem smo donjeli izvješće 0 toj skupštini (vidi stranu 337 o. 1.) pak stoga ga sada donašamo naknadno. To izvješće glasi: Slavna skupštino! Ostavljajuć daaas ovo mjesto, na koje me je prigodom prošlogodišnje glavne skupštine povjerenje gg. skupštinara postavilo, smatram si dužnošću upozoriti slavnu skupštinu u prvom redu na njeke nedostatke naše hrvatske šumarske Struke, koji su u velike uzrokom, da naš stručni rad nije onakav, kakav bi po mojem mnijenju morao biti. Skoro će eto biti 40 godina što su se u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji posjedovni odnošaji u pogledu šuma, usljed segregacije iz |