DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 423 —


Pri tomu nije dospio istaknuti sve momente, koji govore
proti spomenutim načelima, što je sasvim razumljivo kada se
uvaži, da mu šuma nije detaljno poznata i da se u kratkom
vremenu od njekoliko sati, nije mogao o svemu informirati i o
svemu učiniti bilješke.


Budi s toga i meni kao poznavaocu te šume dozvoljen O)
istaknuti i obrazložiti još njeke razloge, koji govore proti uredjenju
te šume na temelju prebirnoga sjeka.


Gospodarska osnova za rečenu šumu sastavlja se po
g, Dojkoviću već treću godinu, nu kada će biti gotova, to još
nitko nezna, jer se još uvjek polažu njekakove pokusne plohe.


Kao način sječe uzet je prebirni sjek, a to je najlošiji i
najpogibeljniji način uredjenja.


Najlošiji zato, jer se prebirni sjek rabi samo od nužde u
zaštitnim šumama, na visokim gorama, na skrajnjem rubu šumske
vegetacije, te na strmim obroncima gora, i to najviše samo u
crnogoričnim šumama, gdje je drugi način nemoguć; a najpogibeljniji
način zato, jer je prebirni sjek za sklopljenu, jednoličnu
hrastovu šumu od velike tehničke vrijednosti, gotov a
smrt, gotovo uništenje, pošto se pretrgavanjem sklopa šumi
nanaša neizmjerna šteta, a mješanjem debljinskih razreda stvara
silan nered, a kod same sječe rušenjem starih i starijih stabala,
u mladoj sastojini polomi bezbroj mladikovine, oteščava nadzor,
spriječava uživanje paše, poskupljuju sve vrsti šumskih radnja
itd.


Naročito će taj način uredjenja naići na nesavladive zaprijeke
tada, ako se pošumljivanje bude provadjalo umjetnim načinom
sadeć biljke i ogradjujuć ih plotom i ogradama, kako je
to izletnicima hrv.-slav. šum. društva tumačeno na lica mjesta
u šumi.


S toga gospodarstvena osnova izradjena na tom temelju,
ne ima nikakova uporišta u šumarskoj znanosti, nego je s njom
u očitoj oprieki, te se ne može opravdati niti onom stereotipnom
tvrdnjom: »Ovako to žele, ovako to hoće ovlaštenici i da se
nije tako radilo, da ne bi došlo do sastavka gospod. osnove «