DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 430 — dana, dakle za cijeli i potpuni jedan mjesec prije, pošto tu lugar smije uzeti u jednu partiju po 20 i više radnika, a ne samo 7, kako će se to radi razštrkanosti zasaditi se imajućih čistina, morati učiniti kod prebirnoga sjeka. Nu ne samo, da se u prebirnoj šumi s pomanjkanja dostatnog lugarskog osoblja, neobično dugo zatežu redoviti godišnji kulturni poslovi, nego se tu opaža i vrlo osjetljivo poskupljivanje svih radnja. Troškovi za kulturne radnje rastu i povećavaju se neprestanim seljakanjem radnika s jednoga mjesta sadnje na drugo, a nadzorni troškovi time, što pojedini lugar radi razštrkanosti zasaditi se imajućih mjesta i odavde nastajuće dangube, ne smije k poslu uzeti više od 7 radnika. * Najprije ću obračunati troškove dangube, a zatim troškove povećanog nadzora. (Svršit će se). Izvješće tajnika hrv.-slav. šumarskoga društva 0 djelovanju društvenog upravljajućeg odbora u g. 191011. Ovo izvješće pročitano je u XXXV. red. glavnoj društvenoj skup.´^ tini na 10. kolovoza t. g. nu radi pomanjkanja prostora, nismo ga mogli đonjeti u prošlom broju ovoga lista, u kojem smo donjeli izvješće 0 toj skupštini (vidi stranu 337 o. 1.) pak stoga ga sada donašamo naknadno. To izvješće glasi: Slavna skupštino! Ostavljajuć daaas ovo mjesto, na koje me je prigodom prošlogodišnje glavne skupštine povjerenje gg. skupštinara postavilo, smatram si dužnošću upozoriti slavnu skupštinu u prvom redu na njeke nedostatke naše hrvatske šumarske Struke, koji su u velike uzrokom, da naš stručni rad nije onakav, kakav bi po mojem mnijenju morao biti. Skoro će eto biti 40 godina što su se u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji posjedovni odnošaji u pogledu šuma, usljed segregacije iz |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 431 ~ temelja promijenili, ler svojevremeno u srcu šumarskih strukovrijaka pobudili nadu, da će novi ođnošaj donjeti obilno rada i ploda i za šumarsku nauku. Žalibože, te se nade nisu ispunile. Stare, za ikakvo proučavanje neprikladne šume imovnih općina su isječene, i na njihovu mjestu podignute mlade, bujne i dobro sklopljene, koje uicalud čekaju marnu ruku šumara stručara, koji bi pratio uvjete njihova rasta i prirasta te koji bi nas već jedanputa riešio stranih, za naše krajeve neprikladnih skrižaljka, te gospodarstvenih, odgojnih i inih principa. Slično, samo malo drugačije izgleda i sa šumama kr. drž. šum. erara, sa šumama zem. zajednica i inih šumoposjednika. Dok drugi narodi daju svojim šum. strukovnjacima izobilja prilike, da prave pokuse i istražuju, da po raznim uredima nagomilani stručni materijal slažu i ispituju, te ga objelodanjuju u svrhu, da se svojim vlastitim iskustvom prvom prilikom kad to potrebno bude, okoriste, a stručnjaci medjusobno na što intenzivniji rad pobude i obodre, dotle se kod nas na kakav organizirani rad u tom pogledu ni ne misli. Nije stoga ni čudo, da naše stručno glasilo nakon 35 godina svoga opstanka, često nema na raspolaganje nijednoga za tisak sposobnoga članka, jer od kuda će ga imati, kad se tako rekuć nitko pravim intenzivnim stručnim radom niti nebavi, jer mu se ne daje prilike i vremena, da se njime baviti može. Stručni članci ne dadu se poput članaka za zabavne knjige jZmisliti, jer za napisati ih, treba rada, muke i vremena, a pogotovo treba ljubavi za dotični predmet, bez ćesa se sdušan i siguran rezultat opažanja postići neda. Nadam se stoga, da će hrv. slav. šum. društvo naći put i isposlovati, da se već jedanput i kod nas počme stručno raditi na „pokusima " u svim granama šumarske struke, da ne moramo u očima drugih naroda uvjek izgledati kao nametnici, koji od drugoga spas očekuju i na gotovo dolaze. Počme li se pako s tim poslom, to mislim da neće biti sgorega, ako radi intenzivnije međjusobne pobude i prostranijega polja rada, u naše kolo pozovemo i susjedna nam bratska društva bugarska i i srpska, ter da stupimo glede toga posla u pobhži dodir i sa šum društvima susjedne nam kraljevine Ugarske i Austrije. Time ćemo i mi i oni dobiti znatan broj suradnika na šumarskom književnom polju, kojih žalibože danas malo imade Kano što su nam neistraženi prošli uspjesi regeneriranja šuma, tako nam je nezabilježena ostala i povjest njihova. Historičari kao historičari, zabilježili su doduše, da je te i te godine izdan ovaj ili onaj na šume se odnoseći zakon, no oni nenavadjaju, koji su razlozi i koje temeljne namisli prinukale nadležne faktore, da te zakone izdadu, a još su manje oni zabilježili, kako su ustanove zakona u pojedinom kraju kralj Htv. i Slav. provedene, kako su one djelovale na život i običaje žiteljstva i kakove su sve bitne promjene nastale u samim šumama i šum. gospodarstvu usljed zavođenja tih propisa. I unatoč toga, što imademo pune arhive svoga vlastitoga krasnoga historičkoga materijala o šumarstvu, primorani smo, spominjući |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 432 — historijske dogodjaje hrv šumarstva, uteći se stranima podacima, koji često ni izdaleka sbiljnoj prošlosti hrv. šuma ne odgovaraju. Na prošlosti budućnost se snuje, pak držim, da bi bilo uputno, da hrv. slav. šumarsko društvo, eventualno sporazumno sa Maticom Hrvatskom, koja takav posao podupire, nađje sposobne sile. Slavna skupštino! Po § 23. šum. zak. pozvane su naše političke oblasti, da bdiju nad svima šumama svojega područja. Žalostna je ali činjenica, da uz rietke iznimke nema skoro ni jedna politička oblast ni popisane ni urisane šume, koje su njezinoj policajnoj vlasti podvrgnute. Još manje je tima oblastima poznato, kakve su i čije su šume njihova područja. Mishm da bi svaki kontrolni organ puno zadovoljnije ostavio uredovnicu kr. šum. tehničara, kad bi u mapama i iskazima našao sve na šumsko gospodarstvo i redarstvo se odnoseće tako zabilježeno, da se odmah nadje i vidi, a i nakon promjene u osobi kod takova ureda, mogao bi se nasljednik puno lakše snači, nego kad tih podataka i pomagala ne nadje, kao što to obično biva. Katastru šumskom i šumskoj kartografiji posvećuju šumari stranih država osobitu pažnju; promjenama šumske kulture i promjenama u pogledu omedjašenja šuma, prosjeka, odvodnje etc. posvećuju u najnovije doba osobitu pažnju i vojničke oblasti, pak bi bilo uputno, da se ti šum. poslovi i kod nas kako treba i svrsi odgovarajući obrade. Konačno mi seje osvrnuti i na hrvatsku šumarsku terminologiju. Dok drugi narodi imadu svoje šumske lexikone i riečnike nazivlja šum. struke, mi nemamo upravo ništa osim kovanica i zločestih prevoda, a ipak se je stanovničtvo kraljevina Hrvatske i Slavonije više bavilo šumskim poslovima, nego možda i jedan od drugih naroda, pak bi prema tomu morao imati za svaki u šumsku struku zasjecajući pojam i svoj originalni naziv, samo ga treba naći. I ta grana šumarske nauke čeka svoga uskrisitelja Slavna skupštino! Spomenuo sam njeke nedostatke, pak mi je dužnost da upozorim i na najbolji i najshodniji način, kako bi se oni po mom mnienju ukloniti dali. Nećemo pogriješiti, ako od nadležnih faktora zatražimo neka se „reformira naša šumarska akademija". Naša akademija sa današnjim neznatnim brojem naročito stručnih učevnih sila, onakva kakva je, nije ništa drugo, nego tvornica šum. vježbenika, dočim su u drugim zemljama akademije ognjišta šumarske djelatnosti. Ali za to te druge zemlje postavljaju na svoje šumarske akademije što moguće više šumarskih stručnih sila ne samo za glavne, nego dapače i za šumarske pomoćne discipline i to takove sile, koje iz i-skustva znadu, što budućem šumaru i teoretično i praktično znati treba. Na našoj šumarskoj akademiji namješteno je tako malo stručnih učiteljskih sila, da su one predavanjima upravo preopterećene, te im ni uz najbolju volju ne preostaje vremena, da bi se bavile znanstvenim i literarnim radom. U drugim zemljama se na šumarskim akademijama namješta toliko učiteljskih sila, da one imadu u izobilju vremena baviti se takovim radom. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 433 -^ Neka se stoga nastoji isposlovati, da i naša šumarska akademija đodje u šumarske ruke i neka tih nastavnika bude toliko, da osim svom učiteljskom radu, budu mogli posvetiti dosta vremena i naprvo spomenutima poslovima za koje treba priležitoga, agilnoga i sustavnoga rada. Vanjski šumari, koji se radi svog uredskoga rada ne mogu posvetiti radovima, koji obuhvaćaju njima nepoznate krajeve, ili dapače cielu zemlju, videć dobru volju pretstavnika šumarske nauke, rado de sa svoje strane pomoći koliko se bude dalo. Redovno se viče da nemamo stručnih, a po gotovo da nemamo naučnih šumarskih knjiga. Od šumara činovnika ne može se zahtjevati, da oni uz veliki uredski i vanjski rad, a uz svoje slabe materijalne prilike, još nabavljaju skupociena djela i drže sve znamenitije stručne listove, pak da sastavljaju knjige, od kojih se uz najbolju volju tek 2oO—300 komada prodati može. Pa sve da bi se koji od njih i počeo baviti takvim poslom, nebi to bila u pravilu hrvatska šumarska knjiga, jer bi joj manjkale osebine hrvatskog šumarstva, koje može poznavati samo onaj, tko ima točan pregled preko svega šumarskoga rada u Hrvatskoj i Slavoniji Za takav posao pozvani su svuda po svijetu profesori šumarstva, koji imadu pri ruci sva nuždna pomagala, pak bi i kod nas profesorom trebalo dati prilike i vremena, da se uz naprvo spomenute stručne radove, mogu baviti još i pisanjem hrvatskih šumarskih djela i naučnih knjiga. Praktični šumari pako pozvani su, da sa svoje strane profesore u njihovu radu podupru, te da ocjenjivaju, da li su profesori svoju zadadu shvatili kako treba. Ovakovim složnim rado m držim, da de se šumarska struka podići, jer de se šumari prihvatiti pravoga svoga šumarskoga rada, a neće, kako to žalibože i prečesto biva, naginjati k mjerničtvu, entomologiji, botanici i inima za šumarstvo tek p.moćnim disciplinama. Drži li slavna skupština ove po meni opažene nedostatke ispravnima, neka ih izvoli smatrati predlozima današnje skupštine, te neka predsjedništvu hrv. slav. šumar, društva, koje de danas izabrano biti, stavi u dužnost, da shodnim načinom kod nadležnih faktora isposluje odstranjenje spomenutih nedostataka. Glede samoga poslovanja društvenog predsjedništva i upravljajudeg odbora, čast mi je izviestiti sliedede. Upravni odbor održao je od dana zadnje, dne 25 rujna 1,910. obJržavane glavne skupštine do danas 4 redovite sjednice i to U. prosinca 1910., 12. veljače, 3. lipnja i 9. kolovoza 1.911. Od važnijih zaključaka i predmeta, koji su u tim sjednicama stvoreni, odnosno raspravljeni, spomenuti du sliedede. Pošto je Njeg. ces i kr. apostol. Veličanstvo naš premilostivi kralj, našemu mnogogodišnjemu predsjedniku, preuzv gosp. Marku grofu Bombellesu podielilo dostojanstvo svoga pravoga tajnoga savjet nika, to je uprav, odbor na tom previšnjem o.llikovanju dičnomu predsjedniku najsrdačnije čestitao. |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 68 <-- 68 --> PDF |
- 434 — Vrijedni pako urednik Šum. lista ovjekovječio je taj dogodjaj u listu životopisom svečara i njegovom slikom. Osim toga radostnoga dogodjaja zabilježilo je hrv. slav šum. društvo u ovom razdoblju još jedno odlikovanje šumarske struke u kraljev. Hrvatskoj i Slavoniji, naime imenovanje presvjet. gosp Josipa llavasa, predstojnika kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu, kr. ministerijalnim savjetnikom. I ovom revnom i za propvat šumarskoga društva osobito zauzetomu Članu i II. potpredsjedniku toga društva, čestitao je upravljajuc´i odbor u ime društva najsrdačnije. Žalibože ni ovo kratko razdoblje nije moglo minuti bez gubitaka po hrv. slav. šumarsko društvo. Osim mladjih članova svojih, Nikole Gržete šum. pristava gjurgjevačke i. o. i nadšumarapl. općine Turopolje Milana pl. MihaljeviĆa, izgubilo je hrv. slav. šum. društvo još i dugogodišnje svoje članove Teodora Basaru, nađšumarnika I. banske i. o , Gustava Fleinza umirov. nadšumara gradiške i. o., Juricu pl. Rukavinu Ljubogradskog, kot. šumara otočke im. opć. i Eduarda Rbssipala, kr. šumarnika i predstojnika kr. šum. rediteljstva u miru. Slava im! Susjedno nam ug. zem. šumar, društvo izgubilo je u ovom raz dobiju svoga velezasl´užnoga predsjednika preuzv. gosp. Desidera baruna Banfya, bivšeg kr. ug. ministra predsjednika, Njeg. ces i kr, aJ)t)štol. Velič pravog tajnog savjetnika itd. pak je upravni odbor u ime hrv. slav. šum. društva izrazio ug. zem šum. društvu iiad tim velikim gubitkom svoje saučešee, što neka slavna skupština izvoli do znanja uzeti. Što vlastitom pobudom, a što nastojanjem revnih gg. članova, naročito nastojanjem pres g. kr. minist. savjenika J Havasa, prijavio se je i ćve godine znatan broj novih članova hrv, slav šum. društvu I. i II. razreda, kao i pretplatnika Šum. lista tako, da danas broj članova iznaša: začastnih ....... \ .. . 8| ut.em´eljit´eljnih . . . . . . *. , , .- 60> kao prošle godine pddupirajućih . .......... 19) članova I razreda ....... . 309 prema 285 pr. god. ´ „ II. „ .... .... ´970 „ 960 „ „ Ukupno . . 13H6 „ 1332 „ , dakle za 34 više. Osim toga ima pretplatnika za Šum list 36 (prema 47 prošle godine) i za Lug. vjestnik lo (prema 36 prošle godine). Promjena u osoblju predsjedništva i uprav, odb.ora društva nije bilo u ovom razdoblju jedino mora se sa žalošću konstatirati, da je revnoga radnika na šumar, polju, profesora Ivana Partaša shrvala teška bolest, koja mu je priječila´da se bavi omiljelim mu odborskim i inim stručnim poslovima. Naš pako marni urednik Šum. lista i Lug. viestnika, odbOraik g. Ante Kern, kr. zem. šum. nadzornik, koji je teške uredničke dužnosti tako hvalevriedno, sdušno i s ljubavlju.vršio, najavio je takodjer. da počam od danas ne može tog tereta snašati, jer mu to nedopušta njegovo slabo zdravlje. Kako pako današnjim danom ističe cijeloj druš |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 435 — tvenoj upravi trogodišnji mandat, biti će dužnost glavne skupštine, da se današnjim izborom nove uprave pobrine za dostojnu zamjenu i tomu vrlomu radniku na šum. polju.´ I u ovoj poslovnoj godini podržavao je upravni odbor u ime hrv. slav. šum. društva dobre ođnošaje sa susjednim šumarskim i inim društvima. Pri skupštini ug. zem. šum. društva zastupao je naše društvo član vel gospodin Robert Boko r kr. šum. nadsavjetnik, na proslavi 50 god. opstanka višeg gospodar, učilišta u Križsjvcima zastupali su društvo I. potpredsjednik vel. gosp. odsječni savjetnik Robert Fischbach i tajnik kr. žup šum nadzor B. Kosovič, dočim je na skupštini slav. go-ipod. društva bilo društvo zastupano po članu pog. gosp. Gjuri Ce sari ću, kr. žup. šum. nadzorniku u Osieku. Osim toga bilo je hrv. slav. šum. društvo zastupano na skupštini hrv. slav. gospodarskog društva u Zagrebu po članu gosp. D Trotzeru, vlastehnskom šumarniku, a na skupštini društva gospod. i šum. činovnika Hrvatske i Slavonije po članu g. F. Grogeru, vlast, šum. nadzorniku. Osobito radostno pozdravio je odbor osnutak bugar. Šumarskog društva u Sofiji, kojega su glavni pokretači bivši absolventi zagrebačke kr. šumarske akademije. Prema proračunu za god. 1.9´0. razdjeleno je po običaju u oči Božića iz K6r6škenyeve pripomoćne zaklade uđovama šum. činovnika Anki Vraničar 75 K, Milki Giirtler 75 K i Mariji Furian 50 K, zatim udovama lugara Petri Simić 50 K, Julki Kordić 50 K i Evi Murgić 50 K, te konačno sirotam Viktoru Brosi-^u 75 K i Vladimiru Šipeku 75 K. Ukupno 500 kruna. Iz društvene pako imovine podieljeno je podpore po 50 K udovarna šum. činovnika Kadid Sofiji, Draganić Terezi, Belamarić Olgi, Šeringer Ruži, Lepušić Emi, Guči Dragici i Aue Mariji pl., te nemoćnom lugaru, inače članu pripomoćne zaklade, Antofiću Pavi. Ukupno 400 K. Društvena blagajna .´^centrirana je za ovo vrieme četiri puta po I. potpredsjedniku društva i svaki puta pronadjena u najboljem redu, ko što je pronadjeno u uzornom redu i vodjenje društvenih računa. 0 konačnom preispitanju računa za god, 1.910. podnieti će danas prema toč. 4. dnevnoga reda, slavnoj skupštini izvješće posebni, naročito u tu svrhu izabrani odbor ad hoc za preispitanje društvenih računa. Stanje društvene imovine, zatim- stanje t. zv. K6roskenyeve pripomoćne zaklade, kao i stanje zaklade osnovane na uspomenu društvenoga tajnika Andrije Borošića koncem g. 1.910., vidljivo je iz bilanca otisnutih na str. .´i02—305 Šum. lista za mjesec srpanj i kolovoz t, g. Iz tih bilanca proizlazi, da društvena imo vi na ima aktiva 255.162 K 57 fil., pasiva 84.335 K 07 fil., odnosno čistih aktiva 170.827 K 50 fil., zatim da aktiva pripomoćne Koroskenyeve zaklade iznašaju 12.470 K 30 fil., a Borošićeve zaklade 1.982 K 1^ fil., dočim obje potonje pasiva nemaju. Osim toga duguju danas društvenoj imovini: Bivši članovi I. razreda iznos od 980 K 80 fil. Sadanji članovi I. razreda iznos od . ... . 24)52 K 67 fil. Bivši članovi II. razreda izp_os od ..... . . 480 K — fil. Sadanji članovi II razreda iznos od 312 K ^— fil. Ukupno . "7"^ ; ^ 4205 K"47~fir * |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 436 — Članarine su većim dielom u pravo vrierne vanrednim marom i nastojanjem društvenoga blagajnika ubrane, njekojim članovima je radi uvaženja vriednih obzira dozvoljena obročna otplata članarine^ dočim će se od onih dužnika, koji članarine od god. 1.909. do danas uplatili nisu, ista sudbenim putem utjerati, te oni iz reda članova hrv. slav. šum. društva brisati, prema zaključku uprav, odbora od 11. XII. 1.910 toč. 12. Društveni organ „Šum. List" tiskao se je^ redovno u 550 primjeraka, a „Lugar, viestnik u 1600 primjeraka. Članovi su dobivali te listove besplatno, pretplatnici uz propisanu naknadu od 12 K po godištu, a osim toga je društvo davalo badava Šum. list u zamjenu za razne listove i poklanjalo je list učevnim zavodima i klubovima, u svemu 51 komad. Važniji časopisi, koji se nisu mogli dobiti u zamjenu za Šum. list, nabavljeni su kao i dosada za društvenu knjižicu uz knjižarsku cienu ^ Šumarska stručna djela, nabavljena za društvenu knjižnicu, priopćena su u Šum. listu. Društvena zgrada popravljena je u svojoj nutarnjosti, u koliko je to potrebno bilo, a na godinu trebalo bi pristupiti vanjskom po Ijepšanju njezinom, jer sadanja boja i izgled sgrade nije ni najmanje u skladu sa bojama i izgledom susjednih joj zgrada. Za podmirenje troškova svih tih preinaka potrebno je, da se danas u proračun uvrsti dovoljna svota. Nadalje mi je čast izvijestiti, da je šumarski muzej predan u upravu kr. zem. vlade, odjela za bogošt. i nastavu, prema zaključku glavne skupštine od 4 X. 1.908. toč. 6. Nastane li s vremenom, bud s kojih razloga slučaj, da društvo bude moglo raspolagati sa susjednom sobom, koja danas služi za zbornicu profesorskoga sbora geodetskoga tečaja, biti će dužnost do tičnog od bora hrv.-slav šum. društva, da tu sobu za društvene svrhe ostavi, jer društvo neophodno treba sadanju malu tajničku sobicu za smještenje starih nevezanih časopisa, za čuvanje starih godišta Šum. lista i inih u porabi nestojećih inventarnih predmeta, dočim bi se u ovu veću sobicu smjestila knjižnica i tajnikova pisama. Za ures društvenih prostorija dobilo je društvo od tvrtke J. Deutscha sinovi u Zagrebu, dvije lijepe slike prekrasnih slavonskih hrastova, te se je odbor u ime društva za taj dar darovatelju pismeno zahvalilo. Prema svojevremenim zaključcima osnovani jubilarni štipendij za slušatelje šumarstva, podieljen je zaključkom upr. odbora od 9 VIII. t. g. slušatelju šumarstva Robertu Reszu. Za internacijonalnu šumarsku bibliografiju odredjeni iznos izdati će se tek onda, kada bude njezino izdanje osjegurano i udovoljeno uvjetima po hrv. slav. šum. društvu postavljenima. Tiskanje društvenog organa i Lug. viestnika povjerio je upravniodbor, na temelju raspisane jeftimbe, tiskari C. AIbrecht u Zagrebu uz sliedeče uvjete tiskanja: |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 437 — 1. Za tisak 550 kom. Šum lista izlazećega na 2-5 araka cicero po 16 stranica, sa veličinom sloga ll´o/l9 cm po arku 44 K 80 fil. ukupno 112 K 2. za svaku dalnju stotinu 2 K 30 f. 3. za papir i slog za omot za 550 komada 16 K. 4. za svakih đalnjih 100 komada 1 K 60 f. 5. nadoplata za jednu stranu garmonda (redovito se nadoplaćuje 6 strana u svakom broju) 60 f. 6. nadoplata za jednu stranu matematičkog sloga (redovito se nadoplaćuje za 2 strane) 1 K 60 f 7. Nadoplata za jednu stranu petit skrižaljke (redovito se nadoplaćuje 1 stranica) 2 K 50 f 8. Za tisak 1600 primjeraka Lug viestnika izlazedeg na ´/j arka po 8 stranica u veličini sloga 12 5/^0 cm. ukupno 42 K 80 f. 9. Za svaku dalnju stotinu 1 K 80 f 10. nadoplata za 1 stranu garmonda (redovito se nadoplaćuje za 2 stranice) 70 f. 11. nadoplata za 1 stranu matemat. sloga (iznimno se tiska) 1 K 80 f. 12. nadoplata za 1 stranu petit skrižaljke (iznimno se tiska) 2 K 80 f. 13. broSiranje i obrezlvanje Šum. lista popriečno 600 primjer., smatanje ffalcanje) Lug. viestnika i otprema Šum. lista i Lug. viestnika popriečno 1000 komada 6 K 80 f. Trošak za marke i adrese nositi će kao i dosada hrv. slav. šumar, društvo. Izradbu kazala za Šum. list od godine 1877.—1910. povjerio je uprav, odbor na temelju raspisane jeftimbe dr. Alex. TIgrenoviću, kr. kot. šumaru u Pakracu, uz odštetu od 4 K po tiskanoj stranici veličine sloga Šum. lista, razdijeljene na dvije kolone i uz ine pobliže po odboru utanačene uvjete, Prema aproximativnom računu opsizati će to kazalo oko 140 stranica, a stojati će njegov sastav 500—600 K. Za tisak i otpremu kazala morati će se posebno izdati za 550 exemplara po arku 50 K, što čini za 9 araka 450 K, ili sa otpremom ukupno 500 do 550 K. Konačno mi je izvjestiti, da je u krilu uprav, odbora predbježno pretrešena, prema svojevremenom zaključku slavne skupštine sastavljena pretstavka, ođnoseća se na uredjenje putnih naklada šumarskoga osoblja i putnih paušala kr. nadlugara kod političke uprave, koju će slavna skupština imati danas zgodu konačno raspraviti. Isto tako biti će danas zadaća slavne skupštine, da raspravi sadržaj zakladnice zaklade osnovane na uspomenu pokojnog društvenog tajnika A. Borošića, koje sadržaj je upravljajući odbor jur predhođno raspravio. Pretstavku pako o poboljšanju statusa kr. šum. tehničara kod političkih oblasti, morao je upravljajući odbor u svojoj jučerašnjoj sjednici skinuti sa današnjega dnevnoga reda glavne skupštine, jer ju uslied stigavših prirajetaba i želja vanjskih članova, te u pomaij |