DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1911 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 431 ~ temelja promijenili, ler svojevremeno u srcu šumarskih strukovrijaka pobudili nadu, da će novi ođnošaj donjeti obilno rada i ploda i za šumarsku nauku. Žalibože, te se nade nisu ispunile. Stare, za ikakvo proučavanje neprikladne šume imovnih općina su isječene, i na njihovu mjestu podignute mlade, bujne i dobro sklopljene, koje uicalud čekaju marnu ruku šumara stručara, koji bi pratio uvjete njihova rasta i prirasta te koji bi nas već jedanputa riešio stranih, za naše krajeve neprikladnih skrižaljka, te gospodarstvenih, odgojnih i inih principa. Slično, samo malo drugačije izgleda i sa šumama kr. drž. šum. erara, sa šumama zem. zajednica i inih šumoposjednika. Dok drugi narodi daju svojim šum. strukovnjacima izobilja prilike, da prave pokuse i istražuju, da po raznim uredima nagomilani stručni materijal slažu i ispituju, te ga objelodanjuju u svrhu, da se svojim vlastitim iskustvom prvom prilikom kad to potrebno bude, okoriste, a stručnjaci medjusobno na što intenzivniji rad pobude i obodre, dotle se kod nas na kakav organizirani rad u tom pogledu ni ne misli. Nije stoga ni čudo, da naše stručno glasilo nakon 35 godina svoga opstanka, često nema na raspolaganje nijednoga za tisak sposobnoga članka, jer od kuda će ga imati, kad se tako rekuć nitko pravim intenzivnim stručnim radom niti nebavi, jer mu se ne daje prilike i vremena, da se njime baviti može. Stručni članci ne dadu se poput članaka za zabavne knjige jZmisliti, jer za napisati ih, treba rada, muke i vremena, a pogotovo treba ljubavi za dotični predmet, bez ćesa se sdušan i siguran rezultat opažanja postići neda. Nadam se stoga, da će hrv. slav. šum. društvo naći put i isposlovati, da se već jedanput i kod nas počme stručno raditi na „pokusima " u svim granama šumarske struke, da ne moramo u očima drugih naroda uvjek izgledati kao nametnici, koji od drugoga spas očekuju i na gotovo dolaze. Počme li se pako s tim poslom, to mislim da neće biti sgorega, ako radi intenzivnije međjusobne pobude i prostranijega polja rada, u naše kolo pozovemo i susjedna nam bratska društva bugarska i i srpska, ter da stupimo glede toga posla u pobhži dodir i sa šum društvima susjedne nam kraljevine Ugarske i Austrije. Time ćemo i mi i oni dobiti znatan broj suradnika na šumarskom književnom polju, kojih žalibože danas malo imade Kano što su nam neistraženi prošli uspjesi regeneriranja šuma, tako nam je nezabilježena ostala i povjest njihova. Historičari kao historičari, zabilježili su doduše, da je te i te godine izdan ovaj ili onaj na šume se odnoseći zakon, no oni nenavadjaju, koji su razlozi i koje temeljne namisli prinukale nadležne faktore, da te zakone izdadu, a još su manje oni zabilježili, kako su ustanove zakona u pojedinom kraju kralj Htv. i Slav. provedene, kako su one djelovale na život i običaje žiteljstva i kakove su sve bitne promjene nastale u samim šumama i šum. gospodarstvu usljed zavođenja tih propisa. I unatoč toga, što imademo pune arhive svoga vlastitoga krasnoga historičkoga materijala o šumarstvu, primorani smo, spominjući |