DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — je nedavno jedno hrastovo stablo od 81 cm debljine u promjeru, koje je bilo 39 metara dugačko dakle visina relativno još mladih stabala, kakova se nalazi u dobrim sastojinama jelovih šuma. Takove gorostase hrastovih debala mogla je proizvesti samo duboka mekota slavonskih, podravskih i posavskih nizina". Obilježje posavskih, bivših krajiških šuma. Kad ne bi bili na početku svršetka nekadanje cvatuće industrije drva u Slavoniji, mogli bi baš sada slaviti pedesetgodišnji jubilej od začetka obrtnog poslovanja u hrastovim šumama Slavonije. Nu baš zato, što se nalazimo na toj medji naše šumske industrijalne djelatnosti, bit će zanimivo, da retrospektivno prodjemo dobu od god. 1860,, kada je prviput bila upriličena veća prodaja hrastove šume u Slavoniji u industrijalne svrhe, pa do sada, kada se žalibože nalazimo na izmaku te naše najunosnije obrtne i gospodarske privrede. Prema orografskom položaju Slavonije, koji dijeli tlo u .poriječja posavsko i podravsko, moramo za bolje poznavanje položaja slavonskih šuma i mi ove dijeliti u posavske i podravske šume. To su predjeli, koji se s jedne strane na lijevoj obali rijeke Save protežu od Lonje do Zemuna, a s druge strane na desnoj obali rijeke Drave od Pitomače do Osijeka. U posavskom predielu leže šume državne i šume krajiških imovnih općina, a u podravskoj nizini šume privatnika, vlastelinstva i urbarijalnih općina. U bivšoj vojnoj Krajini spadaju sve ´šume u vlasništvo države, odnosno do godine 1871. bijahu iste vlasništvo vojnoga erara, a od tada prešle su u vlasništvo države, kao i sav drugi negibivi imetak bivše hrv.-slav. vojne krajine. Krajiškim temeljnim zakonom od god. 1850. i šumskim zakonom od god. 1860. potvrdjena odnosno obnovljena i proširena su prava krajiških pravoužitnika na uživanje u njihovom području ležećih šuma. Krajišnici su u tim šumama imali razne povlasti uporabe i ukorišćenja, te se je naročito na tim šumski n povlasticama osnivalo nekadanje besprimjerno seljačko blagostanje i bogatstvo u bivšoj slavonskoj Krajini. Nu kad se je u godini 1871. počela ukidati vojna krajina i vojna uprava |