DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 25 —


prodavali veliki kompleksi na jednom mjestu ili u jednom komadu,
te je istom u god. 1892. podignuta prva paropilana po
Već spomenutom francuskom društvu, a odmah zatim i po domaćoj
tvrtki Krafft i Tiikery u Vrbanji. Mnogo kasnije ustrojene
su parne pilane tvrtke Vuk u Vinkovcima, Gamiršek u
Mitrovici i druge. Nu glavnu djelatnost u krajiškim hrastovim
šumama razvijala je proizvodnja hrastove cijepane gradje. U
tom smjeru bila ta djelatnost nedostiživa sve do godine 1900.


Već od god. 1860. izradjivane su hrastove šume u Slavoniji
skoro isključivo u njemačku bačvarku gradju i francusku
dužicu. Jedna prilično velika hrastova šuma u blizini Vinkovaca
izradjena je u kockaste panjiće za taracanje cesta. Temelj ceste
vodeće iz Nuštra u Vinkovce, taracan je u godini 1861. sa
hrastovim kockama.


Njemačka bačvarske gradja proizvadjana je većinom u
podravskim šumama, dočim su francuske dužice proizvadjane
skoro isključivo u krajiškim šumama u Posavini. Ova podjela u
proizvodnji bila je posve opravdana obzirom na izvoz gotove
robe. Njemačka bačvarska gradja imala je svoju prodju u
Austriji i u Njemačkoj, te je po tom najlakši i najjeftiniji izvoz
imala vodenim putem po Dravi i Dunavu sve do Regensburga
u Bavarskoj. Glavno tržište za njemačku bačvarsku gradju bilo
je u Ujszeny-u u Ugarskoj i u Miinchenu u Bavarskoj.


Francuske dužice im>ale su svoju glavnu prodju u Francuskoj,
u Španiji, u Italiji i u Portugalu, te su naravno u izvozu
težile k moru do god. 1890. u Trst, a od tada na Rijeku.
Put k moru bijaše najjeftiniji i najlakši po vodi Savom u Sisak,
gdje je bilo i glavno tržište za francusku dužicu.


Proizvodnja hrastove bačvarske gradje bijaše isprva neznatna,
ali se je na brzo u veliko razvila, te je već koncem
šestdesetih godina prevladjivala skoro na svim tržištima. U najboljemu
razvitku naše drvarske industrije nastupi veliki rat
izmedju Njemačke i Francuske, te je prodja bačvarske gradje
kak«^ u Njemačkoj, tako i u Francuskoj kroz dvije god. 1870.
i 1871. bila skučena na skrajnu potrebu. Ova okolnost je u
slavonskoj industriji drva proizvela veliki preokret.