DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — prodavali veliki kompleksi na jednom mjestu ili u jednom komadu, te je istom u god. 1892. podignuta prva paropilana po Već spomenutom francuskom društvu, a odmah zatim i po domaćoj tvrtki Krafft i Tiikery u Vrbanji. Mnogo kasnije ustrojene su parne pilane tvrtke Vuk u Vinkovcima, Gamiršek u Mitrovici i druge. Nu glavnu djelatnost u krajiškim hrastovim šumama razvijala je proizvodnja hrastove cijepane gradje. U tom smjeru bila ta djelatnost nedostiživa sve do godine 1900. Već od god. 1860. izradjivane su hrastove šume u Slavoniji skoro isključivo u njemačku bačvarku gradju i francusku dužicu. Jedna prilično velika hrastova šuma u blizini Vinkovaca izradjena je u kockaste panjiće za taracanje cesta. Temelj ceste vodeće iz Nuštra u Vinkovce, taracan je u godini 1861. sa hrastovim kockama. Njemačka bačvarske gradja proizvadjana je većinom u podravskim šumama, dočim su francuske dužice proizvadjane skoro isključivo u krajiškim šumama u Posavini. Ova podjela u proizvodnji bila je posve opravdana obzirom na izvoz gotove robe. Njemačka bačvarska gradja imala je svoju prodju u Austriji i u Njemačkoj, te je po tom najlakši i najjeftiniji izvoz imala vodenim putem po Dravi i Dunavu sve do Regensburga u Bavarskoj. Glavno tržište za njemačku bačvarsku gradju bilo je u Ujszeny-u u Ugarskoj i u Miinchenu u Bavarskoj. Francuske dužice im>ale su svoju glavnu prodju u Francuskoj, u Španiji, u Italiji i u Portugalu, te su naravno u izvozu težile k moru do god. 1890. u Trst, a od tada na Rijeku. Put k moru bijaše najjeftiniji i najlakši po vodi Savom u Sisak, gdje je bilo i glavno tržište za francusku dužicu. Proizvodnja hrastove bačvarske gradje bijaše isprva neznatna, ali se je na brzo u veliko razvila, te je već koncem šestdesetih godina prevladjivala skoro na svim tržištima. U najboljemu razvitku naše drvarske industrije nastupi veliki rat izmedju Njemačke i Francuske, te je prodja bačvarske gradje kak«^ u Njemačkoj, tako i u Francuskoj kroz dvije god. 1870. i 1871. bila skučena na skrajnu potrebu. Ova okolnost je u slavonskoj industriji drva proizvela veliki preokret. |