DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 33 ™
samo onih 34.134 jutra starih hrastovih šuma, što no su vlasništvo
kr državnog šumskog erara i triju slavonskih imovnih
općina. U tom pravcu morala bi se ova četiri vlasnika sporazumjeti
kako glede godišnje prodaje, tako i glede prodajne
cijene, pak bi, ako na primjer svake godine iznesu po 1000
jutara na prodaju, mogli u industriji hrastove gradje održati
kontinuitet još barem 30 godina, a znto vrijeme bi već dozrele
srednjodobne sastojine u površini oko 20.000 jutara, s kojim
bi tada mogli alimentirati industriju drva do sukcesivnog dospjetka
sadanjih mladih šuma za sječu.


Ovaj kontinuitet industrije hrastove gradje potreban je radi
održanja mušterije u neprekidnom priznavanju nedostižive kakvoće
slavonske hrastovine time, što ova vrst hrastove gradje ne bi
smjela nikada izčeznuti sa svjetskog tržišta. Za pokriće tuzemne
potrebe na hrastovoj gradji, moći će si drvotršci po volji nabavljati
materijal iz privatnih vlastehnskih i urbarijalnih šuma,
jer i od ovih imade u Slavoniji još oko 10.000 jutara za sječu
zrelih. Pod neku vrst zabrane u prodaji imale bi se staviti
samo šume kr. ugar. državnog erara i šume imovnih općina.
Eventualni gubitak na medjutim propalom materijalu sigurno bi
se naknadio održanjem stalnih visokih cijena, a i inače potpuno
osiguranom prodajom.


Mi ovdje ističemo za sada samo potrebu takove izvanredne
mjere, bez da stavljamo konkretan prijedlog na koji način bi
se te mjere dale provesti pretpostavljajući, da će priznati stručnjaci,
koji´se sada nalaze na čelu kr. šum. erara i naših svih
triju imovnih općina, razumjeti naš mig, te u tom pravcu zajedničkim
sporazumom pronaći najbolje sredstvo i način, kako
da očuvaju svoj šumsko-gospodarstveni interes, a podjedno
trajnom održe na tako dobrom glasu stojeću industriju hrastove
gradje u Slavoniji. (Iz izvješća trg. obrt, komore u Osijeku
za g, 1910).