DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 55 — Takovo hrašće davalo je vrlo traženo drvo za eksport, i to ne samo trupce za rezanje, nego i vanredno dobru bačvarsku robu. Kada šumarski stručnjak namjerava, od hrastovog podmladka uzgojiti ovako besprikornu hrastovinu, sposobnu za svaku tehničku uporabu, te da se idealnom tipu barem donjekle približi, mora si prije svega razjasniti na koji način su takove sastojine postale i kako su rasle. Ciste hrastove sastojine, nastale su često umjetnim pomladjivanjem, no uzgajanje čistih sastojina je upravo posve oprečno cijelom šumsko-uzgojnom nastojanju same prirode. Moramo uzeti, da u gustom sklopu mješovite sastojine uzrasli stari hrastovi potječu svakako od naravnog pomladjivanja. Ti hrastovi, stari su danas 250 do 300 godina, pa ako njihov postanak i nesiže u doba prašume, to ipak pada u ono doba, kada je još čovjek svoju potrebu na drvu podmirivao po miloj volji neurednim prebiranjem širom čitave šume. Takovu šumu možemo si predstaviti kao mješavinu svih mogućih vrsti drveća, koje je priroda mogla na dotičnoj stojbini proizvesti, ali takodjer i iz svih mogućih dobnih razreda dotičnog drvlja, počam od jednogodišnje biljčice do obamirajućeg gorostasa. Kada se je pako takovo drvo zbog starosti, izvalilo ili ako je vihor ili ljudska ruka prekinula sklop sastojine, pokrila se je nastala čistina za kratko vrijeme mladikom svih mogućih vrsti drvlja, koje je moguće već i prije ondje potišteno raslo ih je niklo iz sjemena, kojega je vjetar onamo donjeo, jer priroda prepuštena sama sebi, neostavlja u šumi posve pustu ni najmanju krpicu zemlje Taj mladik, imao je s početka tešku borbu za opstanak izprva sa raznim dračem, a kašnje sa raznovrstnim drvljem, koja borba je trajala sve do visoke starosti. Stabalje koje je odmah s početka valjano u vis poraslo, te koje je i dalnjim rastom moglo slobodni vrh očuvati, to je ostalo i nadalje kao vladajuće drvlje, te je uzraslo sa vitkim |