DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 60 —


današnja generacija još valjano čitati ne umije. Oni dalcle nisu
mogli rješiti pitanja, na kojih rješavanju najbolje sile naše generacije
još i sada rade, a koja se još dugo i dugo vremena
neće moći konačno riješiti. Uz to moramo još uvažiti, da su
naši predšastnici radili onda, kada je šumska renta, sravnjivajući
ju sa današnjim prilikama, bila neobično malena. Pa premda
im principi našeg modernog financijalnog računanja nisu bili
poznati, oni su sami od sebe, empiričkim načinom nastojali postići
cilj, koji se postizava gospodarenjem na temelju financ. računanja,
jer ih je već njihov prirodjeni ekonomski osjećaj od toga odvraćao,
da konačni prihod šuma. kod tadanjeg visokog kamatnjaka
sa nerazmjerno visokim kulturnim troškovima opterete.


Pošto su uvidjeli, da sa uporabljenim načinom sjetve, neraogu
uzgojiti valjane hrastove sastojine, koje bi šumsko gospodarstvenim
zahtjevima udovoljavale, počeli su se, sve u nadi,
da će ipak pravi način odkriti, sve to više udaljivati od prirode,
i počeše saditi ne samo mlade hrastove biljke, nego i veće
mladice (Heister), jer su sa istima izvan šume, na pr. kod
drvoreda, postizavali dosta povoljne uspjehe


Kako i na koji način se mora odgajati hrast u biljevištima
u obće, dobro nam je poznato. Tu treba najprije žir usaditi,
zatim biljke dvaput ili triput školovati, pri čemu se svaki put
mora krošnja i korijenje prirezati. Mladice moraju dobiti jaku i
veliku piramidalnu krošnju, a mora se zapriječiti rašljasti razvoj
stabala. Za presadjivanje dorasle biljke, treba oprezno izvaditi
i pri tomu osobito pozorno presjeći im žile srčanice, te glatkim
rezom odstraniti sve ozlijedjene i bolestne dijelove korjena, da
prije zacijele. Prigodom obrezivanja korjena, mora se razmjerno
prirezati i krošnja. Svi ti poslovi obavljali su se i obavljaju se
u raznim šumskim gospodarstvima na više ili manje sličan način,
sa malo više ili manje pomnje. Konačno treba mladice zasaditi
na za njih odredjeno mjesto u šumi. Nas prije svega zanima,
način, na koji su njekadanji šumari te velike hrastove mladice
(Heister) u mješovite sastojine presadjivali, te kakove su uspjehe
sa tom sadnjom polučivali.