DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 62 —


do 6 metara, dok se nisu konačno uvjerili, da taj način sadnje
nije osobito prikladan. Prije svega uvidili su, da taj veliki
razmak redova nije probitačan, jer je zemljište obraslo dračem,
te podivljalo i omršavilo. Hrast nije valjano uspijevao, a ondje,
gdje zemljište nije bilo dosta snažno, počeo je u prirastu zaostajati
i kržljaviti. U tako rijetkom sklopu, počeo je osobito
lužnjak razvijati jako prostrano granje, a tome se nije moglo
predusresti ni kljaštrenjem, ma da je takovo bilo vrlo skupo,
i nespretno. Osim toga su na ranjavim mjestima stabla izbijale
čitave hrpe izbojaka radi kojih su opet nastale kojekakve kvrge
i izrasline, koje su pokvarile oblik i vrstnoću debla. U kratko,
sadnja velikih hrastovih mladica, u velikim razmacima, nije se
pokazala ni u šumsko uzgojnom, ni gospodarskom pogledu, niti
najmanje uspješnom.


Da doskoče tim nedaćama, kušali su, da ispod hrasta
podsade smreku, te da tim načinom stave u zasjenu hrastova
debla, a ujedno da zaštite tlo.


No tim nisu postigli željenog uspjeha, jer i onda, kada su
sadnjom velikih mladica dali hrastu znatnu prednost u rastu,
dostigla ga je smreka najkašnje u četrdesetoj godini. Smreku
se moralo izsjeći, a na hrastu su se iza toga ukazali svi oni
zli pojavi, koji se na hrašću u opće pojavljuju, kad se nenadano
oslobodi zasjene, dakle pojavi, koje na njem redovno vidimo,
ako ga se ostavi pojedince kao pričuvke. Kad se stablo iznenada
oslobodi zasjene, probude se na njegovu deblu spavajuća
oka, te se ono pokrije nebrojenim izbojcima. Na mjestima gdje
ti izbojci izbiju, nastanu natekline i gule, a uslijed silnog gubitka
soka kroz novo nastale izbojke, zaostane prirast u vis.
Takovo hrašće postane suhobrko, te se mora prije reda posjeći.
Da drvo takova hrašća nije za tehničku porabu osobito sposobno,
razumije se samo po sebi. Na mnogim mjestima načinili su u
takovim mješovitim sastojinama pokuse, da hrast od nadrašćivanja
i ugušenja očuvaju na taj način, da su primješane smreke
prevršili, no nisu ni na taj način ništa postigli, jer tako iznakažena
podstojna smi´ekova sastojina, tako je jako zasjenila