DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— TILI godini 1903. izašla je prvo izdanje Martinove knjige nu to je bilo više namijenjeno njegovim slušateljima, nego li široj šumskoj čita lačkoj publici. U sadanjoj knjizi pošao je Mnrtin u pogledu razvrštenja i obrade gradiva posve drugim putem, nego li drugi dosadanji pisci nauke o uredjenju šuma. Naročito sadržaje knjiga mnogo što šta za praksu korisna i poučna, što u starijim sličnim knjigama ne ćemo naći; dapače može se reći, da je ta knjiga u obće pisana više za praktičara, nego li za početnika, koji se prije toga mora dobro upoznati sa glavnim principima nauke, a da bi mogao praiiti Martinova razlaganja u pojedinim pitanjima Tako M na pr. ne opisuje teoretskog dijela nauke o uredjenu šuma onom temeljitošću i jasnoćom, kako to čine drugi autori u svojim knjigama iste vrste. Odmah nakon kratkog uvoda, definicije nauke o uredjenju šuma i opredjeljenja mjesta u sistemu šumarske nauke, prelazi on na taksatorske predradnje Knjiga se djeli u pet dijelova: I Predradnje za sastavak gospodarstvene osnove II. Ekonomički temelji za uredjenje šuma III. Sastav gospodarstvene osnove. IV. Kontrola i provedba gospodarstvene osnove. V. Metode za sastavak gospodarstvene osnove. U prvom dijelu govori M, o unutarnjem razdijeljenju šume, opisa stojbine i sastojine, te o ustanovljenju drvne mase U drugom dijelu opisuje načela, kojih se držati valja kod uredjenja šume, nadalje govori o zbiljnoj i normalnoj drvnoj zalihi, o zemljišnoj renti i šumskoj glavnici, te konačno o skrižaljkama prihoda i prirasta i načinu njihova sastavka. Govoreći tu 0 ekonomskim temeljima obhodnje. izpravno kaže Mirtin : »Sa narodnogospodarskog gledišta vrijedi za svaku granu zemljišne produkcije zakon utakmice, koji zahtjeva, da se faktori produkcije: zemljište, rad i kapital moraju privesti onoj grani proizvodnje, u kojoj će donesti najviše koristi«, pa onda dalje; »Uzdržavanje suvišnih šumskih kapitala u šumi (starih sastojim), jest za nacionalnu produkciju štetno«. II trećem dijelu govori M. o gospodarstvenim jedinicama u opće i pobliže rasvjetljuje načela, kojih se držati valja kod razvrstavanja šuma u pojedine gospodarstvene jedinice, o tvorbi sjekoreda, o izračunavanju prihoda (glavnog i medjutimnog), te o formalnoj strani sastavka gospodarstvene osnove (o raznim spisima i kartama). U četvrtom dijelu govori o važnosti kontrole i provedbe, te o reviziji gospodarstvene osnove. U petom dijelu sadržane su metode uredjenja i izračunanja godišnjeg prihoda, koji završuje prijegled o današnjim metodama uredje šuma u raznim državama Njemačke, Austrije i Francuske. To bi bila u glavnom razdioba i kratki sadržaj M. knjige. Da M knjiga nije za početnika navesti ćemo i to, da on vrlo važnu predočbu o normalnoj šumi potanje ne crta, koja je predočba za početnika vrlo važna i za njega znači idealnu sliku šume, za kojom kod uredjenja konkretne šume težiti mora. Naprotiv tomu predočio je svom potankošću unutarnje razdijeljenje šume u opće, a osobito u gorskom i brdovitom kraju pomoću jaraka, potoka, gorskih hrbtova i grebena. |