DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 72


U pogledu opisa stojbina i sastojina usvojio je M. propise njemačkih
šum. pokusnih postaja, na koje ćemo se još kasnije osvrnuti.


U mnogim pitanjima je M. preopširan. Talio govoreći o ustanovljenju
drvne mase u taksatorske svrhe, razvija teoriju pojedine metode,
kao i teoriju obličnog broja. To sve nije bilo potrebno, jer se dendrometrija
kao zasebna disciplina danas predaje na svim š marskim školama.


U drugom dijelu, pod naslovom »ekonomski temelji uredjena šuma«,
obradio je autor jedan dio nauke o prirastu. Tu se u kratko sadržani nazori
autorovi, koje je prije razvio u svojoj knjizi »Šumarska statika«. Sa
autorovim , nazorima u svim pitanjima ne bi se mogli složiti. Tako primjerice
nije bez prigovora tvrdnja autorova, da ideal naprednog šumara
mora biti uzgojiti stablo, koje će imati uvijek jednako ši = oke godove, te
da se dotična širina goda kroz cio život stabla smatra konstantnom veličinom,
da kružna ploha sastojine pojedine površine od stanovite dobe
dalje ne smije više rasti, i da je rastenje vrijednosti stabla s debljinom
premjera ograničeno itd.


Stvaranje gospodarstvenih jedinica i sjekoreda obradjuje autor u
trećem dijelu, gdje govori o izračuniinju prihoda, št o j e doduš e
ispravno, nu u pravilu se zaokruženje gospodarstvenih
jedinica i sjekoreda provadja prigodom razdijeljenja
šuma u odjele, pa je narav nije, daše ovdje šume raz
vrstaju u pojedine gospodarstvene jedi neće i zaokružuju
sjekoredi.


U pitanju izbora obhodnje i glede ustanovljenja specijalne sječne
zrelosti pojedine sas;ojine, stoji autor na ispravnom stanovištu priznanja
principa rentabiliteta, kada kaže »da obhodnja bude tolika, e da bude
primjereno ukamaćenje zemljišta i drvne glavnice moguće«. Ovo se načelo
najbolje predočuje formulom p = A -)-D — (C i-V) X ´^0; (gdje


B + N
znači B == zemljište, N = drvna zaliha, A = sječivi prihod, D = prihod
prorede, C = kulturni trošak, V =^ upravni trošak).


Kao što u svojim prijašnjim spisimi, tako autor i ovdje predlaže,
da se vrijednost drvne glavnice u tanovi prema prodajnoj vrijednosti, što
nije posve ispravno, jer je prodajna vrijednost mladih sastojina manja od
prihodne vrijednosti tih sastojina. Da se ta razlika ukloni predlaže M.,
da se prihodna vrijednost mladjih i srednjo dobnih sastojina računa s višim
kamatnjakom, nego što je odabrani kamatnjak, te ga uslijed toga prosječno
ukamaćenje cijele gospodarstvene jedinice veće od postoika zrelosti
pojedine zrele sastojine. Ako se pako vrijednost drvne glavnice ispravno
ustanovi to se oba procenta mi:´raju podudarati


Kod ustanovljenja visine obhodnje moramo izmedju mnogih razloga
naglasiti u prvom redu sadanje stanje zrelih sastojina, osobito množinu i
poredjaj dobnih razreda. Za veličinu godišnjeg etata jest za M. mjerodavan
sveukupni tekući prirast. Nu za t) mora biti odlučna ili normalna
periodička površina ili sveukupni sječivi prirast Kod ne norma´nih prilika,
mora se u drugom slučaju etat povećati ili umanjiti Pri tom se mora oprezno
postupati, ako se uredjenjem želi stroga potrajnost osjegurati. U smislu
financijalnog gospodarenja, koje M. inače toplo preporufa, mora se točno
navesti drvna gromada, koju zrele sastojine daju, te koje bi i kasnije
morale biti od upliva na visinu etata.