DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 72 U pogledu opisa stojbina i sastojina usvojio je M. propise njemačkih šum. pokusnih postaja, na koje ćemo se još kasnije osvrnuti. U mnogim pitanjima je M. preopširan. Talio govoreći o ustanovljenju drvne mase u taksatorske svrhe, razvija teoriju pojedine metode, kao i teoriju obličnog broja. To sve nije bilo potrebno, jer se dendrometrija kao zasebna disciplina danas predaje na svim š marskim školama. U drugom dijelu, pod naslovom »ekonomski temelji uredjena šuma«, obradio je autor jedan dio nauke o prirastu. Tu se u kratko sadržani nazori autorovi, koje je prije razvio u svojoj knjizi »Šumarska statika«. Sa autorovim , nazorima u svim pitanjima ne bi se mogli složiti. Tako primjerice nije bez prigovora tvrdnja autorova, da ideal naprednog šumara mora biti uzgojiti stablo, koje će imati uvijek jednako ši = oke godove, te da se dotična širina goda kroz cio život stabla smatra konstantnom veličinom, da kružna ploha sastojine pojedine površine od stanovite dobe dalje ne smije više rasti, i da je rastenje vrijednosti stabla s debljinom premjera ograničeno itd. Stvaranje gospodarstvenih jedinica i sjekoreda obradjuje autor u trećem dijelu, gdje govori o izračuniinju prihoda, št o j e doduš e ispravno, nu u pravilu se zaokruženje gospodarstvenih jedinica i sjekoreda provadja prigodom razdijeljenja šuma u odjele, pa je narav nije, daše ovdje šume raz vrstaju u pojedine gospodarstvene jedi neće i zaokružuju sjekoredi. U pitanju izbora obhodnje i glede ustanovljenja specijalne sječne zrelosti pojedine sas;ojine, stoji autor na ispravnom stanovištu priznanja principa rentabiliteta, kada kaže »da obhodnja bude tolika, e da bude primjereno ukamaćenje zemljišta i drvne glavnice moguće«. Ovo se načelo najbolje predočuje formulom p = A -)-D — (C i-V) X ´^0; (gdje B + N znači B == zemljište, N = drvna zaliha, A = sječivi prihod, D = prihod prorede, C = kulturni trošak, V =^ upravni trošak). Kao što u svojim prijašnjim spisimi, tako autor i ovdje predlaže, da se vrijednost drvne glavnice u tanovi prema prodajnoj vrijednosti, što nije posve ispravno, jer je prodajna vrijednost mladih sastojina manja od prihodne vrijednosti tih sastojina. Da se ta razlika ukloni predlaže M., da se prihodna vrijednost mladjih i srednjo dobnih sastojina računa s višim kamatnjakom, nego što je odabrani kamatnjak, te ga uslijed toga prosječno ukamaćenje cijele gospodarstvene jedinice veće od postoika zrelosti pojedine zrele sastojine. Ako se pako vrijednost drvne glavnice ispravno ustanovi to se oba procenta mi:´raju podudarati Kod ustanovljenja visine obhodnje moramo izmedju mnogih razloga naglasiti u prvom redu sadanje stanje zrelih sastojina, osobito množinu i poredjaj dobnih razreda. Za veličinu godišnjeg etata jest za M. mjerodavan sveukupni tekući prirast. Nu za t) mora biti odlučna ili normalna periodička površina ili sveukupni sječivi prirast Kod ne norma´nih prilika, mora se u drugom slučaju etat povećati ili umanjiti Pri tom se mora oprezno postupati, ako se uredjenjem želi stroga potrajnost osjegurati. U smislu financijalnog gospodarenja, koje M. inače toplo preporufa, mora se točno navesti drvna gromada, koju zrele sastojine daju, te koje bi i kasnije morale biti od upliva na visinu etata. |